Edit Template

Livru Eskola Sabatina Tetun Lisaun 6 Inimigu Iha Laran

Lisaun 6 

 “Inimigu Iha Laran

Sábadu Lokraik

Lee no Estuda Semana Ida-ne’e nian:1 Pet 1:4; Jos 7; Salmu 139:1-16; Ezra 10:11; Luk 12:15; Jos 8:1-29

Versu Memoria: Ha’u, Nai, buka hatene ema-nia fuan laran, Ha’u koko ema nia hanoin klean, hodi selu ba ema hotu tuir ninia dalan sira, tuir rezultadu hosi ninia hahalok. (Jeremia 17:10_Biblia Kadi)

Josué 7 maka instánsia dahuluk iha ne’ebé, liuhosi esperiénsia trájiku ida, povu Israel aprende konsekuénsia sira ne’ebé maka’as tebes hosi aliansa no ninia signifikadu klean. Enkuantu obediénsia ba estipulasaun sira husi aliansa asegura vitória, la konsidera termu sira husi aliansa lori derrota. Susesu militár Israel nian la depende ba sira nia númeru, estratéjia funu nian, ka tátika matenek sira maibé ba prezensa Divina nian Funu-na’in ho sira.

Durante apropriasaun ba Rai Promete, ema Izraél sira iha atu aprende lisaun difisil katak sira nia inimigu ne’ebé perigozu liu la’ós iha sira nia akampamentu nia liur maibé iha sira nia fileira rasik. Dezafiu boot liu ne’ebé maka hamriik iha sira nia oin la’ós moru fortifikadu sira hosi sidade sira Kanaán nian ka sira nia teknolojia militár avansadu maibé vontade maka’as hosi ema ida-idak iha sira nia akampamentu rasik atu ignora instrusaun sira hosi Nai.

Hein ita-nia eransa lalehan nian (1 Ped. 1:4, Kol. 3:24), ita hasoru dezafiu sira ne’ebé hanesan. Bainhira ita iha rai neʼebé Maromak promete nia fronteira, ita-nia fidelidade hetan koko, no ita bele sai vitória de’it liuhusi rende ba Jezús Kristu.

* Estuda lisaun semana ida-ne’e nian hodi prepara ba loron Sábadu, 8 de Novembru

Domingu * 2 de Novembru

Violensia akordu

Lee Josué 7. Saida maka kauza boot rua ba Israel nia derrota hosi abitante sira Ai nian?

_____________________

Interesante atu observa katak lee-na’in hatene, hosi inísiu, razaun ba Yahweh nia hirus no mós ofendór nia naran. Nune’e, suspense istória nian kona-ba deskobre infrasaun Acan nian fornese hosi tensaun entre perspetiva leitór nian no Josué no ema Israel sira nian. Hanesan kapítulu barak seluk iha Testamentu Tuan, Josué 7 iha estrutura kiástiku. Segmentu sentrál, klimátiku iha nia laran hatán ba pergunta tanbasá maka ema Israel sira la konsege konkista Ai iha sira nia tentativa dahuluk.

Iha razaun prinsipál rua ba Israel nia derrota hosi abitante sira Ai nian: Acan nia sala no Israelita sira nia konfiansa demais ba sira nia forsa rasik. Ida ikus liu rezulta iha sira nia neglijénsia atu konsulta Na’i nia vontade molok atake hasoru Ai no sira nia subestima forsa inimigu nian.

Bazeia ba Josué 7:1, 11–13, ita bele haree katak, maski Akan responsavel ba hahalok traidor hodi viola bandu, nasaun tomak responsabiliza no sofre ba saida maka nia halo. Maromak deskreve Acan nia sala hodi hatudu neineik ninia gravidade liuhosi uzu kumulativu, iha versíkulu 11, advérbiu “mezmu”, ka “mós” (Ebr. gam). Primeiru, termu komún liu ba sala mak uza: “kḥata’.” Depois aktu transgresaun nian deskreve hosi sala espesífiku lima ne’ebé introdús hosi advérbiu gam: (1) ‘abar, mós “atu atravesa, atu transgrede,” (2) mezmu foti (laqakḥ) hosi sasán sira ne’ebé dedika ba destruisaun (kḥerem), (3) mós na’ok (ganab), (4) mós bosok (kḥi), no tau mezmu (55 (sim) kḥerem ne’ebé na’ok entre sira nia sasán sira.

Aliansa entre Yahweh no Israel envolve povu iha nivel individuál no korporativu. Iha naroman aliansa nian, Israel hetan tratamentu nu’udar unidade indivizível ida hosi nasaun ne’ebé Maromak hili; tanba ne’e, sala husi ida, ka mezmu balun, husi ninia membru sira hamosu kulpa ba komunidade aliansa tomak. Hanesan Na’i dehan, ” ‘Israel halo ona sala, no sira mós kontra Ha’u nia aliansa ne’ebé Ha’u haruka ba sira’ ” (Jos. 7:11)

Saida maka dalan sira ne’ebé komunidade tomak bele sofre, no sofre ona, hosi hahalok aat sira hosi indivíduu sira iha komunidade laran? Ezemplu saida maka ita-boot bele hanoin, no oinsá komunidade hetan impaktu?

 

Segunda * 3 de Novembru

Akan-nia Pekadu ou Sala

Lee Josué 7:16-19. Saida maka prosedimentu tomak hateten mai ita kona-ba Maromak no Acan?

_______________________

Envezde fó sai identidade hosi ema ne’ebé halo sala, Maromak harii prosedimentu ne’ebé revela tantu Ninia justisa no grasa. Hafoin esplika razaun ba Israel nia derrota no bolu ba santifikasaun povu nian (Jos. 7:13), Nia permite tempu ida entre anúnsiu prosedimentu nian no ninia aplikasaun, ne’ebé fó tempu ba Acan atu hanoin, arrepende no konfesa ninia sala. Nune’e mós, nia família (se sira hatene saida maka akontese) iha oportunidade atu deside se sira hakarak envolve iha subar ka lakohi sai kúmplise, hanesan Kora nia oan-mane sira, ne’ebé evita destruisaun hodi lakohi apoia sira nia aman (kompara ho Núm. 16:23–33, Núm. 26:11).

Solusaun ba predikamentu tuir diresaun kontráriu ba oinsá ida-ne’e tama no estraga Israel: kulpa korporativa elimina no hamenus hosi Izrael ba suku ida de’it; husi suku ba família; husi família ba uma-kain; no husi uma-kain ba ema ida-idak. Aleinde fó sai ofendór, prosesu investigasaun mós hamoos inosente sira. Ida-ne’e maka aspetu ida ne’ebé importante hanesan hosi prosedimentu jurídiku ne’ebé metikulozu, iha ne’ebé Maromak rasik sai hanesan sasin ba hahalok sira ne’ebé la haree hosi Akan.

Leitor kuaze bele sente tensaun bainhira Maromak foka ba Achan. Sé maka labele hakfodak ho mane ne’e nia obstinasaun hodi hein katak nia bele la deteta? Laiha buat ida maka subar hosi Na’i nia matan ne’ebé maka’as (Sal. 139:1–16, 2 Krón. 16:9), ne’ebé hatene saida maka subar iha ema nia fuan (1 Sam. 16:7, Jer. 17:10, Prov. 5:21).

Importante atu nota dalan neʼebé Josué koʼalia ba Acan: “Haʼu-nia oan.” Espresaun ida-ne’e hatudu la’ós de’it Josué nia idade no knaar lideransa nian maibé mós revela espíritu iha ne’ebé funu-na’in boot ida-ne’e hakbesik ba justisa. Nia fuan nakonu ho kompaixaun ba Acan, maski nia hetan bolu atu ezekuta tesi-lia ba ofendór. Liuhusi ninia atitude, Josué hatudu fali sensibilidade, laran-diʼak, no domin husi Ida neʼebé “nunka laran-makerek, nunka koʼalia liafuan neʼebé todan demais, nunka fó susar ba ema neʼebé laran-makerek. la fiar, no hahalok aat, maibé matan-been iha Nia lian bainhira Nia fó sai Nia liafuan maka’as. ”—Ellen G. White, The Desire of Ages, p. 353.

Oinsá maka realizasaun katak Maromak hatene buat hotu ne’ebé ita-boot halo, maski ita-boot nia buat sira ne’ebé subar, fó impaktu ba oinsá ita-boot moris? Oinsá ida-ne’e tenke fó impaktu oinsá ita-boot nia moris?

 

Tersa * 4 de Novembru

Dezisaun ne’ebé mak Deside

Lee Josué 7:19-21. Saida mak Josué husu ba Acan atu halo? Saida maka signifikadu hosi pedidu hanesan ne’e? Oinsá ita komprende ninia konfisaun?

_________________

Josué husu Acan atu halo buat rua: Primeiru, fó glória ba Maromak no fó onra ba Nia. Segundu, atu konfesa buat neʼebé nia halo hodi la subar. Acan tuir loloos fó glória ba Maromak hodi rekoñese buat neʼebé nia halo. Termu ne’ebé uza iha ne’e (todah) bele refere ba agradesimentu (Sal. 26:7, Isa. 51:3, Jer. 17:26) maibé mós ba konfesaun sala nian (Ezra 10:11).

hatudu sinál ruma kona-ba arrependimentu loloos. Nia hein to’o rohan atu nafatin subar. Ninia atitude dezafiante kualifika nia atu konsidera hanesan ofendór ida ne’ebé maka’as, ba ne’ebé laiha expiasaun tuir lei Moisés nian (kompara ho Núm. 15:27–31).

Liafuan sira husi Acan iha Josué 7:21 fó hanoin fali kona-ba monu husi Adão no Eva. Eva haree (ra’ah) katak ai-hun ne’e dezejável (kḥamad) no ikusmai foti (laqakḥ) husi nia fuan (Gén. 3:6). Iha nia konfisaun, Akan admite katak nia haree (ra’ah) iha sasán ne’ebé na’ok mantolu furak ida husi Sinear, osan-mutin kilograma 200 no osan-mean ida. Nia depois hakarak (kḥamad) no foti (laqakḥ) sira. Hanesan iha kazu Adão no Eva, hilin Acan nian revela katak sala kaan-teen nian maka sala la fiar nian. Ida-ne’e deskonfia Maromak lakohi buat di’ak liu ba Ninia kriatura sira no subar prazer sira ne’ebé furak tebes hosi sira, ne’ebé pertense ba reinu divindade nian de’it.

Aleinde aluzaun ba ema nia monu primordiál, testu ne’e destaka kontraste maka’as entre atitude sira Rahab nian (kompara ho Jos. 2:1–13) no Acan nian. Ida lori espiaun sira ba uma-kakuluk no subar sira hosi soldadu sira; ida seluk foti sasán sira ne’ebé bandu no subar hosi Josué. Ida ne’ebé hatudu laran-di’ak ba espiaun Israel sira no ajuda sira hetan vitória; ida seluk lori problema ba Israel tanba nia kaan-teen no asegura derrota. Ida ne’ebé halo aliansa ho ema Izraél; ida seluk viola aliansa ho Na’i. Raab salva nia an no ninia família, no sira sai sidadaun neʼebé ema respeitu iha Izraél; Acan kondena nia-an rasik no nia família ba mate no sai ezemplu ida ba ignominia

Hanoin kona-ba sala kaan-teen nian. Oinsá ita bele evita atu monu ba ida-ne’e, la importa ita iha ka laiha buat barak? (Kompara ho Lucas 12:15 .)

 

Kuarta * 5 de Novembru

Portaun Esperansa

Lee Josué 8:1-29. Saida maka istória ida-ne’e hateten mai ita kona-ba oinsá Maromak bele transforma ita-nia fallansu sira ne’ebé maka’as liu ba oportunidade sira?

_____________________

Estratéjia Yahweh nian konverte Israel nia derrota inisiál ba tátika ida vantajen, nune’e transforma Vale Akor nian (liafuan ebraiku ba “problema”) ba odamatan esperansa nian (kompara ho Hos. 2:15). Hetan tiha konfiansa barak liu ba sira-nia an rasik liuhosi sira-nia vitória dahuluk hasoru ema Israel sira, sidadaun sira Ai nian repete sira-nia estratéjia hodi ataka ema Israel sira, ne’ebé finje retira no lakon. Bainhira abitante sira Ai nian hetan atrasaun sai hosi sira nia fortaleza, ema Israel na’in 30,000, ne’ebé koloka la dook liu iha sidade nia kotuk (Jos. 8:4), sei kaptura sidade mamuk hodi sunu. Josué 8:7 fó sai ho klaru katak la’ós estratéjia maka lori vitória, maibé Na’i rasik maka sei fó vitória no entrega sidade Ai ba ema Israel sira. Mesmu iha kapítulu ida ne’ebé aspetu militár sira domina liu narrativa duké iha kapítulu sira seluk iha livru, testu ne’e destaka lia-loos subjasente katak vitória maka prezente husi Yahweh.

Momentu desizivu funu nian akontese bainhira ema sira Ai nian sai sidade no hahú duni tuir ema Izraél sira. Ida-ne’e maka dala rua ne’ebé Maromak ko’alia iha kapítulu tomak hafoin Nia fó estratéjia iha Josué 8:2, hodi fó sinál katak Nia tau matan ba funu. To’o momentu ida-ne’e, ita seidauk hatene rezultadu funu nian. Husi pontu ida-ne’e ba oin, sai klaru katak tropa Izraél nian maka manán.

Arma neʼebé iha Josué nia liman mak surik neʼebé iha ai-tonka, ka surik, duké surik ka lansa. Iha Josué nia tempu, karik la iha uza ona hanesan arma loloos, maibé sai ona símbolu soberania nian. No, aleinde fó sinál ba atake, ida-ne’e espresa Maromak nia soberania iha derrota Ai nian. Hodi lolo surik to’o vitória tomak hetan, hatudu katak Josué asume tomak papél lideransa nian ne’ebé Moisés ezerse iha atravesa Tasi Mean (Ézod. 14:16) no iha funu hasoru amalecita sira (Éxodo. 17:11–13), iha ne’ebé Josué rasik lidera komiba sira

Dala ida-ne’e laiha intervensaun vizivel, milagre husi Maromak, maibé vitória hasoru Ai la menus asisténsia divina duké ida hasoru ema Ejitu sira iha jerasaun dahuluk ka iha vitória foin lalais ne’e hasoru Jerikó. Xave ba susesu maka iha Josué nia fiar iha Na’i nia liafuan no nia obediénsia ne’ebé la nakdoko ba ida-ne’e. Prinsípiu ne’ebé haree iha istória ne’e válidu nafatin ba Maromak nia povu ohin loron, iha ne’ebé de’it sira hela no sira nia dezafiu saida de’it.

 

Kinta * 6 de Novembru

Sasin ba Maromak-nia kbiit

Hanesan ita aprende ona, Maromak fó ona oportunidade ba nasaun jentiu sira atu hatene kona-ba Nia no fila husi sira-nia hahalok aat (haree Lisaun 5). Sira, maibé, rekuza no ikusmai hasoru julgamentu Maromak nian.

Lee Josué 7:6-9, ne’ebé trata kona-ba Josué nia reasaun inisiál ba kalamidade ne’ebé kona sira. Foka liuliu ba Josué 7:9. Saida prinsípiu teolójiku importante hetan iha ninia liafuan sira?

______________________

Iha inisiu, Joshua rona hanesan Izrael nia oan sira iha sira nia leet susar sira hafoin sai hosi Ejitu: “ ‘Oh, karik ami mate iha Na’i nia liman iha rai Ejitu, bainhira ami tuur iha bikan sira na’an nian no bainhira ami han paun to’o bosu! Tanba Ita-boot lori ami mai iha rai-fuik maran ne’e atu oho povo tomak ne’e ho hamlaha’ ” (Éxodo. 16:3)

No iha ne’e maka Josué: “‘Ais, Na’i Maromak, tansá Ita-boot lori povu ida-ne’e iha Jordaun nia leten—atu entrega ami ba liman Amoreu sira, atu halakon ami? Oh, se ami kontente, no hela iha mota Jordaun nia sorin seluk!’ ” (Jos. 7:7).

Maibé, lakleur depois, nia hatudu ninia preokupasaun boot ba estragu ne’ebé naran no reputasaun Maromak nian sei foti husi derrota ida ne’e. “ ‘Ba Ema Kanaán no ema hotu neʼebé hela iha rai neʼe sei rona ida-neʼe, ​​no sei haleʼu ita, no halakon ita-nia naran husi rai. Entaun saida maka Ita-boot sei halo ba Ita-boot nia naran boot?’ ” (Jos. 7:9).

Ida-ne’e revela tema no prinsípiu ida ne’ebé maka sentrál ba Maromak nia propózitu sira ho Israel. Maski Nia hakarak nasaun jentiu sira iha sira-nia sorin atu haree buat boot saida maka Maromak sei halo ba Ninia povu ne’ebé halo tuir Nia, sira mós bele, hanesan Rahab halo, aprende kona-ba Israel nia Maromak liuhosi kbiit husi Ninia povu nia konkista sira. Iha parte seluk, se buat sira la’o ladi’ak, hanesan sira halo iha ne’e, nasaun sira sei konsidera Israel nia Maromak fraku no la efetivu (haree Núm. 14:16, Deut. 9:28), ne’ebé bele enkoraja rezisténsia Kanaan nian.

Ho liafuan seluk, maski iha kontestu ema Ebreu sira nian foti rai, kestaun no prinsípiu boot sira envolve, ne’ebé inklui lori onra no glória ba Maromak, ne’ebé maka sai mós esperansa úniku ba jentiu sira, hanesan hanesan mós ba Izrael

Lee Deuteronômio 4:5-9. Iha dalan saida maka ita bele haree paralelu ida iha ne’e entre Israel no sira nia sasin ba mundu no ita nia sasin nu’udar Adventista loron hitu nian ohin loron?

Sexta * 7 de Novembru

Hanoin liután: Lee Ellen G. White, “The Fall of Jericho,” pp. 493–498, in Patriarchs and Prophets.

“Sala ou pekadu mortál neʼebé lori Acan nia ruin mai husi kaan-teen, . husi sala hotu-hotu ida ne’ebé komún liu no konsidera ho kmaan liu. .

“Achan rekoñese nia sala, maibé bainhira tarde liu ona ba konfisaun hodi fó benefísiu ba nia-an rasik. Nia haree ona ezérsitu sira Israel nian fila hosi Ai ho derrota no laran-tun; maibé nia la mai no konfesa nia sala. Nia haree ona Josué no katuas sira Izraél nian hakru’uk ba rai ho laran-susar ne’ebé boot liu atu esplika. Karik nia halo konfisaun, nia sei fó prova ruma kona-ba peniténsia loloos; maibé nia nafatin nonook. Nia rona ona proklamasaun katak krime boot ida komete ona, no rona ona ninia karakter ne’ebé deklara ho definitivu. Maibé nia ibun taka metin. Hafoin mosu investigasaun solene. Oinsá nia klamar hakfodak ho terror bainhira nia haree nia suku hatudu, depois nia família no nia umakain! Maibé nia la fó sai konfisaun ruma, to’o Maromak nia liman-fuan tau iha nia leten. Depois, bainhira nia sala labele subar ona, nia rekoñese lia-loos. Dala hira maka konfisaun sira ne’ebé hanesan halo. Iha diferensa boot entre admite faktu sira hafoin sira iha prova ona no konfesa sala sira ne’ebé ita-nia an rasik no ba Maromak de’it maka hatene. Acan sei la konfesa se nia la hein katak hodi halo nune’e bele evita konsekuénsia sira hosi nia krime. Maibé ninia konfisaun serve de’it atu hatudu katak ninia kastigu ne’e justu. La iha arrependimentu neʼebé loos ba sala, la iha arrependimentu, la iha mudansa ba hakarak, la iha odiu ba buat neʼebé aat.”— Ellen G. White, Patriarchs and Prophets, pp. 496–498.

Pergunta ba Diskusaun:

  1. Diskute implikasaun sira husi mandamentu sanulu (Ézod. 20:17) iha mundu neʼebé domina husi publisidade no konsumizmu. Oinsá ita bele distinge pratikamente entre hakarak no nesesidade, no tanba saida maka distinsaun ne’e importante?
  2. Lee Daniel nia orasaun iha Daniel 9:4–19. Tanba saida maka ida-ne’e signifikativu katak Daniel, hodi konfesa Israel nia sala sira, kontinua dehan “ami” halo buat hotu buat aat sira-neʼe, ​​maski ita la iha rejistu kona-ba Daniel rasik nunka halo aat?
  3. Hanoin kona-ba pergunta iha estudu Kinta-feira nia rohan. Tanba sá maka ema Israel sira nia obediénsia ba “estatutu no julgamentu sira” hotu importante tebes ba sira nia sasin? Oinsá maka prinsípiu hanesan ne’e aplika ba ita nia igreja ohin? Katak, oinsá maka ita-nia sai sasin se ita halo tuir duni buat hotu ne’ebé ita hetan ona husi Maromak?

 

Devosaun Dader 2026

Ita Labele
Haluha ISTORIA

“Ita la presiza tauk futuru se ita la haluha dalan ne’ebé Maromak lori ita no Ninia hanorin sira iha ita-nia istória pasadu”

(Ellen G White)

The mission of the Seventh-day Adventist Church is to call all people to become disciples of Jesus Christ, to proclaim the everlasting gospel embraced by the three angels’ messages (Revelation 14:6-12), and to prepare the world for Christ’s soon return.

Quick Links

Download Our App Radio AWR 92.3 FM

© 2026 Eppy M – AWR -HCTL