Edit Template

Livru Eskola Sabatina Tetun Lisaun 1 Persegidu Maibé La Husik

Lisaun 1 

 “Persegidu maibé la husik

Sábadu Lokraik

Lee no Estuda Semana Ida-ne’e nian: Ef 3:1-2. II Kor 4:7-12; Aktus 9:16; Fil 15:16; Kol 4:9; Fil 1:1-3; Kol 1:1-2

Versu Memoria: Haksolok Nafatin ba iha Nai. Dala ida tan ha’u dehan, Haksolok Ba (Filipe 4:4_Biblia Kadi)

Pastor Adventista ida, ne’ebé dadur tanba akuzasaun falsu, gasta besik tinan rua iha kadeia nia kotuk. Maski iha inisiu nia konfuzaun tebes, nia realiza katak prizaun ne’e maka nia kampu misaun ne’ebé Maromak fó ba nia. Kuandu ninia maluk dadur sira hatene katak nia mak pastor ida, sira husu nia atu haklaken. Nia halo nuneʼe, ​​no nia mós fahe livru sira. Nia mós sarani dadur sira no hala’o serbisu Komuñaun nian.

Nia rekoñese: “Dala ruma susar atu serbí iha komarka, maibé iha mós ksolok, liuliu bainhira ita-boot haree orasaun sira hetan resposta no moris sira muda.”

Paulo hakerek Filipe no Kolosense husi kadeia (haree Fil. 1:7, Col. 4:3). Tuir loloos, iha Filipe rasik, depois Paulo no Silas hetan akuzasaun la ho justisa, guarda prizaun nian tau “sira nia ain iha ai-riin sira” (Apóstulu sira-nia hahalok 16:24). Iha meia-noite, sira “reza no hananu knananuk sira ba Maromak, no dadur sira rona sira” (Apóstulu sira-nia hahalok 16:25; énfaze fornese). Loos duni sira hatene oinsá atu “haksolok nafatin”.

Iha semana ida-ne’e ita sei haree ba sirkunstánsia sira ne’ebé maka Paul hasoru. Nia haree objetivu boot liu ba saida maka akontese ba nia, no karik ita bele aprende hosi nia bainhira ita, hanesan ita inevitavelmente halo, hasoru ita-nia susar rasik

* Estuda lisaun semana ida-ne’e nian hodi prepara ba loron Sábadu, 3 de Janeiru.

Domingu * 28 de Dezembru

Paulo, ema dadur Jezús Kristu nian

Livru Filipe no Kolose sira hanaran Epístola Prizaun nian tanba sira hakerek bainhira Paulo iha komarka (sira seluk maka Éfeso no Filemon). Komentadór barak liu hanoin katak sira hakerek bainhira Paulo iha Roma, maizumenus a.d. 60–62 (haree Apóstolu sira-nia hahalok 28:16).

Lee Efeso 3:1 no Filemon 1. Saida maka signifikadu husi oinsá Paulo karakteriza ninia prizaun?

______________________

Paulo fó ona nia moris hodi serbí Jesus Kristu. Se servisu ne’e inklui sai dadur, nia prontu. Paulo deskreve nia-an nu’udar “ema ida embaixadór iha korrente” (Ef. 6:20).Nia iha ona misionáriu viajen sira, harii igreja sira no fó formasaun ba traballadór sira ba Na’i. Nia karik husu, “Tanba saida maka ha’u iha ne’e bainhira ha’u bele halo buat barak liután lahó korrente sira-ne’e?” Paulo mós hetan dadur depois, bainhira nia hakerek 2 Timóteo, ne’ebé konsidera nu’udar Epístola Pastorál. Tan neʼe, ​​pelumenus livru lima husi Testamentu Foun mak hakerek bainhira nia iha komarka laran.

Iha karta prizaun nian ida Paulo la temi loloos iha ne’ebé nia hetan dadur; nune’e, ema balun sujere katak Éfeso ka Sezareia. Maibé laiha evidénsia bíblika ne’ebé hatudu katak Paulo hetan dadur iha Éfeso. Sezareia bele sai hanesan posibilidade ida ne’ebé provável liu, exetu laiha ameasa aparente ba Paulo nia moris iha sidade ida-ne’e. Iha duni ameasa ne’e, maibé, iha tempu ne’ebé Filipe sira hakerek (haree Fil. 1:20, Fil. 2:17).

Epístola ida-ne’e fó mai ita pista sira seluk kona-ba Paulo iha ne’ebé iha tempu husi nia prizaun. Primeiru, iha pretóriu ida. Ida-ne’e bele refere ba governadór provinsiál nia rezidénsia ofisiál, hanesan ida iha Jeruzalén, iha-ne’ebé Jezús hetan ezame hosi Pilatos (Mt. 27:27, João 18:33), no iha Sezareia, iha-ne’ebé Paulo hetan dadur (Apóstulu sira-nia hahalok 23:35). Maibé Paulo ho klaru uza termu ida-ne’e la’ós ba fatin ida maibé hodi refere ba ema sira. Nia hatete katak “guarda palásiu tomak” sai familiar ho evanjellu (Fil. 1:13). Iha Roma, sira-ne’e maka soldadu elite sira, besik rihun sanulu-resin-haat, ne’ebé proteje imperadór no guarda nia dadur sira.

Segundu, Paulo mós haruka kumprimentus husi sarani sira iha “César nia uma laran” (Fil. 4:22) Ida-ne’e hatudu katak Paulo nu’udar dadur iha Roma no iha kontaktu ho sira ne’ebé serbí uma-kain imperiál.

Oinsá ita aprende atu halo di’ak liu iha situasaun susar saida de’it ne’ebé ita hetan ita-nia an iha? Tanba saida maka ida-ne’e la’ós sempre fasil atu halo?

Segunda * 29 de Dezembru

Paul iha konfinamentu nia laran

Bainhira iha Masedónia, Paulo temi kona-ba dadur dala barak (2 Kor. 6:5, 2 Kor. 11:23, 2 Kor. 7:5). Instánsia dahuluk ne’ebé rejista maka iha Filipe (Apóstulu sira-nia hahalok 16:16-24). Tuirmai nia hetan dadur iha Jeruzalén ba tempu uitoan molok muda nia ba komarka iha Sezareia iha fatin seluk, Paulo temi kona-ba “iha ha’u nia korrente” (Filem. 10, 13). Maski iha prizaun domisiliária iha Roma, nia kesi ho korrente ba soldadu Romanu ida ne’ebé di’ak liu. Inácio, ema kristaun ida iha inísiu sékulu segundu neʼebé ema kesi ho korrente hanesan neʼe, ​​hatete katak soldadu sira-nia hahalok hanesan “animál fuik sira neʼebé sai aat liután kuandu ema trata sira ho diʼak”.—Michael W. Holmes, ed., The Apostolic Fathers (Grand Rapids, MI: Baker Academic, 2007), p. 231.

Lee 2 Korinto 4:7-12. Iha pasajen ida-ne’e, saida maka hatudu oinsá Paulo bele tahan susar sira ne’ebé nia hasoru? Saida maka parese sai hanesan foku ba nia moris?

_______________________

Maski moris sai susar oinsá, Paul bele haree parte ida ne’ebé di’ak liu, no ne’ebé fó korajen ba nia atu tahan iha estrese nia laran. Maski Satanás soe buat hotu ne’ebé nia bele, Paulo hatene katak nia la hetan abandona.

Lee 2 Korinto 6:3-7. Rekursu espirituál saida deʼit mak Paulo iha disponível atu ajuda nia hasoru difikuldade sira-ne’e?

______________________

Dala barak, ita bele hetan tentasaun atu haree ba ita-nia situasaun, ita-nia fraku, ka ita-nia fallansu iha tempu uluk no sai laran-kraik. Iha tempu sira hanesan ne’e maka ita presiza hanoin-hetan provizaun furak hotu ne’ebé Maromak halo ba ita-nia susesu iha luta hasoru buat aat. Ida ne’ebé importante liu maka Bíblia rasik, “liafuan lia-loos nian”, tanba ita bele aprende hosi ema seluk nia sala no mós aprende oinsá ema sira-ne’e hetan susesu. No mós, Espíritu Santu “halo sai efetivu saida maka halo ona hosi mundu nia Redentór. Ho Espíritu maka fuan sai moos. Liuhusi Espíritu ema fiar-na’in sai hanesan partisipante ida hosi natureza divina. Kristu fó ona Ninia Espíritu nu’udar kbiit divinu atu manán tendénsia hotu-hotu ne’ebé maka hetan no kultivadu ba buat aat, no atu imprime iha Ninia igreja nia karakter rasik.” —Ellen G. White, The Desire of Ages, p. 671.

Oinsá ita, nu’udar leigu ka nu’udar kleru, bele sempre “hahi’i ita-nia an nu’udar Maromak nia ministru” (2 Kor. 6:4)?Ne’e katak saida?

Tersa * 30 de Dezembru

Paulo iha Filipe

Durante Paulo nia viajen misionáriu daruak, lakleur depois Timóteo aumenta ba ekipa, sira hetan bandu husi Espíritu Santu atu kontinua iha Ázia Menór tomak (Apóstulu sira-nia hahalok 16:6). Entaun, durante vizaun ida kona-ba kalan, Paulo haree mane ida ne’ebé husu ba nia atu “ ‘mai iha Masedónia no ajuda ami’ ” (Apóstolu sira-nia hahalok 16:9). Entaun, sira laʼo kedas ba portu tasi nian neʼebé besik liu ba Masedónia no saʼe ró husi Tróade hakur Tasi Egeu ba Neapolis, iha kontinente europeu. Maibé envezde evanjeliza iha ne’ebá, Paulo, Silas, Timóteo, no Lucas, ne’ebé hamutuk ho sira iha Tróade (hanesan indika hosi uza “ami” iha Apóstolu sira-nia hahalok 16:11), dirije ba Filipe.

Iha ninia atividade evanjelizasaun, Paulo sempre hanoin estratéjiku. Filipe maka “sidade prinsipál iha parte Masedónia nian” (Apóstulu sira-nia hahalok 16:12). Tuir loloos, ida-ne’e maka sidade ida ne’ebé hetan onra liu iha Impériu Romanu, ne’ebé hetan estatutu Ius Italicum—dezignasaun aas liu ne’ebé sidade ida bele hetan. Ninia sidadaun sira iha priviléjiu hanesan se sidade ne’e lokaliza iha Itália, inklui izensaun hosi impostu ba rai no impostu ba votasaun, no ema ne’ebé moris iha sidade ne’e automatikamente sai sidadaun Romanu. Ida-ne’e mós hanesan parajen importante ida iha Via Egnatia nia sorin, ne’ebé maka estrada rai-maran prinsipál ne’ebé liga Roma ho Leste. Estabelese prezensa sarani importante ida iha ne’ebá permite sira atu lori evanjellu ba sidade barak seluk ne’ebé besik, inklui Anfípolis, Apolonia, Tesalónika, no Berea (haree Aktus 17:1, 10).

Interesante katak língua ofisiál iha Filipe iha apóstolu sira-nia tempu mak Latin, ne’ebé hatudu hosi predominánsia hosi inskrisaun Latina sira. Iha laran Filipe 4:15, Paulo ko’alia ba sira ho lian Latin naran, Philippēsioi, aparentemente hanesan rekoñesimentu ba sira nia Romanu espesiál estadu. Maski nune’e, lia-gregu maka lian ne’ebé uza iha merkadu no husi sidade no knua sira ne’ebé hale’u no meius sira ne’ebé evanjellu habelar ona. Luke deskreve oinsá Paul ho nia ekipa hamutuk ema ba orasaun iha mota ninin, iha-ne’ebé Lídia ho nia umakain hetan konversaun (Aktus 16:13-15). Sai feto emprezária ida (“vendedora ida husi kór-roxu”), nia sei sai hanesan apoiante finanseiru boot ida iha Filipe ba Paulo nia serbisu. Tempu ne’ebé Paulo no Silas pasa iha prizaun iha ne’ebá lori ba konversaun uma-kain ida seluk tomak nian— guarda prizaun nian.

Espíritu Santu hatene katak Filipe sei sai tasi-ibun ideál ba propagasaun evanjellu nian liuhosi Europa, maski sei iha mós persegisaun. Maski aat oinsá, persegisaun bele, iha sirkunstánsia balu, permite evanjellu atu to’o ba ema sira ne’ebé karik la to’o.

Lee Aktus9:16 . Oinsá ida-ne’e ajuda ita atu komprende Paulo nia julgamentu sira? Oinsá ida-ne’e bele ajuda ita atu komprende ita-nia an rasik balun?

Kuarta * 31 de Dezembru

Paulo no Kolose

Ita laiha rejistu kona-ba Paulo ne’ebé vizita Kolose, ne’ebé hateten fali ami buat ruma kona-ba nia estratéjia evanjelizasaun nia efikásia. Primeiru, maka Epafras, rezidente ida hosi Kolose (Kol. 4:12), ne’ebé lori evanjellu ba sidade ne’ebá (Kol. 1:7). Maibé oinsá nia hetan konversaun? Provavelmente, iha tinan 50 nia klaran, bainhira Paulo iha Éfeso ne’ebé besik no “sira hotu ne’ebé hela iha Ázia rona Na’i Jezús nia liafuan” (Apóstulu sira-nia hahalok 19:10; kompara ho Aktus 20:31).

Livru Apokalipse fó sasin kona-ba oinsá evanjellu habelar ba fatin barak iha área ne’e tomak (Apok. 1:4). Esplikasaun ne’ebé plausivel liu ba susesu ida-ne’e, inklui nia espallamentu ba Koloso, maka nu’udar rezultadu hosi serbisu hosi Paulo nia konverte sira, ne’ebé rona uluk mensajen iha Éfeso, sidade importante liu iha Ázia Menór no portu boot ida. Epafras rona Paulo nia haklaken iha Éfeso no, sai hanesan nia kolega serbisu ida, nia lori evanjellu fila fali ba nia knua Kolose

Sidade neʼe rasik, maizumenus kilómetru 15 husi sudeste husi Laodiceia, foin mak keʼe, tan neʼe ita hatene uitoan deʼit kona-ba sidade neʼe se kompara ho sidade sira neʼebé importante liu iha rejiaun neʼe. Ita hatene katak ida-ne’e iha populasaun Judeu ne’ebé boot ho “judeu rihun sanulu ne’ebé hela iha área Fríjia nian.”—Arthur G. Patzia, New International Biblical Commentary: Ephesians, Colossians, Philemon (Peabody, MA: Hendrickson Publishers Inc., 1990), vol. 10, p. 3. Osan-besi sira ne’ebé maka halo iha Koloso hatudu katak ema sira iha ne’ebá, hanesan iha sidade Roma nian barak, adora maromak oioin. Prátika páganu sira no forte influénsia kulturál sira klaru katak aprezenta ba sarani sira iha ne’ebá ho dezafiu boot sira, la’ós de’it iha evanjelizasaun sidade nian maibé mós atu nafatin fiél ba fiar ne’ebé moos evanjellu nian. Ema kristaun seluk neʼebé naran-boot iha Koloso mak Filemon, neʼebé karik hetan konversaun maizumenus iha tempu neʼebé hanesan ho Epafras

Lee Filemon 15, 16. Haree mós Koloso 4:9 . Ho laran-diʼak, Paulo husu Filemon atu halo tuir dalan saida hamutuk ho Onésimo?

_____________________

Maski Roma nia ukun-fuan haruka Paulo atu lori fali Onésimo ba Filémon, Paulo apela ba Filemon nia fuan no konxiénsia nu’udar maluk fiar-na’in ida no husu nia atu trata Onésimo la’ós nu’udar atan maibé nu’udar maun-alin (Filem. 16).

Maski ita odiu tebes ideia kona-ba eskravidaun iha forma saida de’it, no hakarak katak Paulo sei kondena prátika ne’e, oinsá ita bele termu sira ho saida maka Paulo hatete iha ne’e? (Oinsá fasinante katak, durante eskravidaun iha Estadus Unidus, Ellen G. White espesifikamente hateten ba Adventista sira atu dezafia lei ne’ebé haruka ema atu fó fila atan sira ne’ebé halai sai.

Kinta * 1 de Janeiru

Igreja Filipe no Kolose nian

Lee Filipe 1:1–3 no Koloso 1:1, 2. Oinsá ho igreja sira iha Filipe no Kolosos deskreve, no signifikadu saida maka dezeñu iha? _____________________

Paulo nia kumprimentu típiku iha nia epístola sira bolu sarani sira iha fatin sira-ne’ebá “santu sira”; katak, liuhusi batizmu sira haketak ona nu’udar Maromak nia povu espesiál, hanesan povu Israel, liuhusi prátika sirkunsizaun nian (Éxodo. 19:5, 6; kompara ho 1 Ped. 2:9, 10), haketak ona nu’udar “nasaun santu”. (Ida-ne’e laiha relasaun ho igreja Roma nia prátika atu kanoniza ema sira nu’udar “santu sira”).

Interesante mós maka paralelu entre kumprimentu sira hosi sira na’in rua ne’e epístola sira. Paulo refere ba “fiskalizadór sira no diákonu sira” (Fil. 1:1) iha Filipe no “maun-alin fiel sira iha Kristu” (Kol. 1:2,) iha Kolose. Bainhira Testamentu Foun ko’alia kona-ba “maun-alin sira ne’ebé laran-metin”, sira iha ministériu espesífiku iha igreja (haree Ef. 6:21, Kol. 4:7, 1 Ped. 5:12). Entaun, parese katak Paulo la’ós de’it ko’alia ba membru igreja sira maibé mós ba líder igreja sira iha sidade sira-ne’e. Referénsia ba ofísiu sira ne’ebé deskreve espesífikamente liu iha fatin sira seluk (ezemplu, iha 1 Tim. 3:1–12, Tito 1:5–9) fó sasin ba ezisténsia no importánsia organizasaun nian hosi períodu uluk liu igreja nian.

Fó treinu ba kolega sira hanesan Timóteo no Epafras no fornese ba lideransa igreja lokál sira nian maka prioridade ida ba Paulo no aumenta nia esforsu evanjelizasaun nian. Ho liafuan seluk, iha aprosimasaun estratéjiku ida ba alkansamentu no retensaun. Ami nia pioneiru Adventista sira tuir modelu organizasaun igreja nian iha Testamentu Foun, hanesan artigu barak hosi Advent Review no Sabbath Herald hosi dékada 1850 hatudu. Tuir loloos, James White hatete, “Orden divina Testamentu Foun nian sufisiente atu organiza Kristu nia igreja. Se presiza tan, ida-neʼe sei fó liuhusi inspirasaun.”—“Gospel Order,” Advent Review and Sabbath Herald, Dec. 6, 1853, p. 173. Tempu naruk antes Paulo hakerek ba igreja sira-ne’e, apóstolu sira hahú ona instala ofisiál sira ba igreja iha Jeruzalén (haree Apóstolu sira-nia hahalok 6:1–6, Apóstolu sira-nia hahalok 11:30), ne’ebé “sei sai hanesan modelu ba organizasaun igreja sira-nian iha fatin seluk hotu-hotu ne’ebé mensajeiru sira lia-loos nian tenke manán konverte sira ba evanjellu.” —Ellen G. White, The Acts of the Apostles, p. 91.

Ema hotu hatene katak Paulo uza asistente literáriu sira dala ruma iha ninia epístola sira-nia kompozisaun. Timóteo mós temi nu’udar ko-emisór iha fatin seluk (haree, porezemplu, 2 Kor. 1:1, Filemon 1). Faktu katak Paulo kontinua uza “ha’u” envezde “ami” hatudu katak nia autoridade hamriik iha epístola sira-ne’e nia kotuk mós

Sexta * 2 de Dezembru

Hanoin liután: “Maromak hili ona imi atu hetan salvasaun liuhusi santifikasaun espíritu nian no fiar lia-loos nian. Tan neʼe, ​​hamriik metin, se imi serbí Maromak ho laran-metin, imi sei hasoru prejuizu no opozisaun, maibé keta sai hirus bainhira imi hetan terus la tuir sala. liafuan sira, no buka tuir sira nia liafuan rasik kursu asaun nian; ida-ne’e ba imi atu la’o ba oin iha Kristu nia laran-maus no haraik-an. Halo imi-nia serbisu ho hanoin neʼebé metin, ho fuan neʼebé moos, ho imi-nia kbiit no kbiit tomak, hodi sadere ba Maromak nia liman. Natureza loloos no aas liu hosi ita-boot nia serbisu karik ita-boot nunka hatene. Valór husi ita-boot nia ser ita-boot bele sukat de’it ho moris ne’ebé fó atu salva ita-boot. . .

“Ba ema ida-idak ne’ebé maka sai boot iha Kristu sei iha tempu sira husi luta ne’ebé maka’as no kontinua ba tempu naruk; tanba nakukun nia kbiit sira determinadu atu kontra dalan avansu nian. Maibé bainhira ita hateke ba Kristu nia krús atu hetan grasa, ita labele falla. Promesa husi Redentór maka, ‘Ha’u sei nunka husik ó ka husik ó.’ ‘Ha’u sei hamutuk ho ó nafatin, to’o mundu nia rohan.’ ”

Pergunta ba Diskusaun:

  1. Paulo hetan dadur dala barak, sempre la ho justisa. Oinsá ita-boot hatán bainhira ita-boot hetan tratamentu ne’ebé la justu? Bíblia nia promesa saida deʼit mak Ita bele sujere ba tempu sira hanesan ne’e?
  2. Husi persegisaun ba sarani sira, Tertuliano, igreja ida uluk nian líder, hatete, “Dala barak liu ami hetan tesi husi ita-boot, barak liu iha númeru ita aumenta; ema kristaun nia raan mak fini.”— Alexander Roberts no James Donaldson, eds., Ante-Nicene Fathers, vol. 3, (Peabody, MA: Hendrickson Publishers, Inc., 1999), p. 55. Iha tempu hanesan, persegisaun iha fatin no tempu balun difikulta tebes serbisu igreja nian. Saida maka dalan sira ne’ebé ita bele apoia sira neʼebé hetan persegisaun tanba sira-nia fiar?
  3. Hanoin kona-ba testu memória nian ba semana ida-ne’e tuir susar sira ne’ebé maka Paulo hasoru. “Haksolok nafatin.” Neʼe katak saida? Oinsá ita tenke halo ida-ne’e? Ema neʼebé Ita hadomi moras ka mate. Ita-boot lakon ita-boot nia serbisu. Ita-boot iha moras fíziku ne’ebé maka’as. Karik xave ba komprende ida-ne’e maka atu husu, “Haksolok nafatin iha saida?” Katak, lae importa ita-nia situasaun, saida maka ita bele haksolok nafatin?

Devosaun Dader 2026

Ita Labele
Haluha ISTORIA

“Ita la presiza tauk futuru se ita la haluha dalan ne’ebé Maromak lori ita no Ninia hanorin sira iha ita-nia istória pasadu”

(Ellen G White)

The mission of the Seventh-day Adventist Church is to call all people to become disciples of Jesus Christ, to proclaim the everlasting gospel embraced by the three angels’ messages (Revelation 14:6-12), and to prepare the world for Christ’s soon return.

Quick Links

Download Our App Radio AWR 92.3 FM

© 2026 Eppy M – AWR -HCTL