Lisaun 4
“Unidade Liuhusi Haraik-an”
Sábadu Lokraik
Lee no Estuda Semana Ida-ne’e nian:Fil 2:1-11; Jer 17:9; Fil 4:8; I Kor 8:2; Rom 8:3; Ebr 2:14-18
Versu Memoria: Antaun halo ha’u nia ksolok sai kompletu, ne’ebe hatudu katak imi hanoin hanesan, no hadomi hanesan, ho neon ida laran ida. (Filipe 2:2_Biblia Kadi)
Unidade maka forsa. Maibé hatene saida maka loos la hanesan ho halo ida-ne’e. Dalaruma ita hotu falla, maski ita esforsu maka’as ba unidade. Maibé ida-ne’e la hanesan ho deliberadamente sobu unidade. Lae hakfodak, entaun, katak bainhira Paulo kontinua hakerek ba ema Filipe, nia hakarak sira atu “iha hanoin ida de’it, iha hanoin ida de’it.
Paulo bazeia nesesidade unidade nian iha hanorin no ezemplu husi
Jezús. Ne’e tema ida ne’ebé ita hetan iha Testamentu Foun tomak no liuliu iha epístola sira. Orijen husi dezunidade iha universu mai husi orgullu no hamrook ba pozisaun no kbiit husi anju ida de’it iha lalehan, sentimentu ida ne’ebé habelar lalais, maski iha ambiente perfeitu ida (haree Isa. 14:12–14). Hafoin ne’e nia hetan fatin iha Eden liuhosi deskontentamentu hanesan ho regra sira ne’ebé Maromak tau no hakarak atu sa’e ba esfera ida ne’ebé aas liu duké ida ne’ebé Maromak dezeña (Gên. 3:1-6).
Iha semana ida-ne’e ita sei haree ba baze bíblika ba unidade iha igreja, foka liuliu ba Jezús nia kondesénsia ne’ebé furak, lisaun sira ne’ebé ita bele hetan bainhira ita haree Nia, no oinsá ita bele sai hanesan liután ho Nia
* Estuda lisaun semana ida-ne’e nian hodi prepara ba loron Sábadu, 24 de Janeiru.
Domingu * 18 de Janeiru
“Dezunidade iha Filipe”
Lee Filipe 2:1-3. Fatór saida maka parese lori ba dezunidade iha igreja laran? Saida maka Paulo sujere nu’udar ai-moruk?
______________________________
Tenke sai deziluzaun boot ida ba Paulo atu haree igreja ne’ebé nia harii no hadomi tebes nakonu ho rivalidade no konsume ho kontensaun. Nia uza linguajen ne’ebé maka’as tebes atu deskreve problema sira. “Ambisaun egoísta” tradús liafuan ida (Gregu, eritheia), ne’ebé uza uluk iha Filipenses 1:17 (ESV) hodi refere ba Paulo nia rival sira ne’ebé interese ba sira-nia an rasik iha Roma ne’ebé hakarak promove sira-nia an rasik duké avansa Kristu-nia kauza.
“Ambisaun egoísta” mak entre hahalok isin nian (Gal 5:20, 21), no hanesan Tiago indika, “iha ne’ebé inveja no buka an rasik eziste, konfuzaun no buat aat hotu-hotu iha ne’ebá” (Tiago 3:16). Liafuan Gregu ba “arrogánsia” uza de’it iha ne’e iha Testamentu Foun, maibé mosu iha literatura estra-bíbliku iha sentidu arogánsia, mamuk orgullu, no iha sentidu ida ne’ebé maka’as kona-ba an rasik. Paulo uza besik liafuan neʼebé relasiona hodi fó konsellu ba ema Galásia: “Ita keta sai . foti-an, provoka malu, laran-moras ba malu” ( Gal 5:26, 27 ).
Nota remédiu sira ne’ebé Paulo lista ba problema sira-ne’e:
- Konsolasaun iha Kristu. Paulo sei kontinua uza Kristu rasik ezemplu hanesan motivasaun ida ne’ebé maka’as.
- Konfortu domin nian. Jezús revela domin divinu no haruka ita atu “hadomi malu hanesan Ha’u hadomi imi” (João 15:12).
- Komunidade Espíritu nian. Espíritu Santu nia prezensa kria relasaun sarani ne’ebé besik hanesan ida ne’ebé hale’u iha inísiu igreja (Aktus 2:42; kompara ho 2 Kor. 13:14).
- Afesaun (ka kompaixaun). Ita haree beibeik kualidade divina ida-ne’e manifesta iha Kristu nia moris (haree Mat. 9:36, Mat. 20:34, no Markus 1:41) no deskreve iha ai-knanoik sira kona-ba ema Samaria neʼebé diʼak (Lukas 10:33) no oan-mane neʼebé lakon (Lukas 15:20).
- Mizerikórdia. Kualidade ida-ne’e, ne’ebé Jezús hatudu, bele haree mós iha moris husi Ninia seguidor sira (Lukas 6:36).
- Iha hanoin hanesan, iha domin hanesan, iha hanoin ida de’it, hanoin ida de’it. Imajen ida ne’ebé furak! Susar atu imajina oinsá Paulo bele subliña importánsia unidade nian maka’as liután. Hanesan Paulo sei hatudu, hanoin ne’ebé ita tenke iha “iha mós Kristu Jezús” (Fil. 2:5)
Segunda * 1 de Janeiru
Fonte Unidade nian
Hanoin liután kona-ba Paulo nia énfaze kona-ba unidade iha Filipe 2:2, 3 . hatete esensialmente buat ne’ebé hanesan iha maneira haat ne’ebé la hanesan. Nota mós nia foku ba hanoin, hanoin, no sentimentu sira. Enkuantu relijiozu sira líder sira iha tendénsia atu fó énfaze ba hahalok esteriór, Jezús foka ba ita-nia hanoin no sentimentu sira. Porezemplu, ukun-na’in joven riku ida reklama katak nia sempre halo tuir lei. Maibé, hodi hatete ba nia atu fa’an buat hotu ne’ebé nia iha, fó ba ema kiak sira, no tuir Nia, Jezús koko ninia apego ba mundu buat sira. Nia mós hatete katak ida-ne’e maka mai hosi fuan (ka hanoin) ne’ebé halo fo’er ema ida: “Tanba husi fuan mak mosu hanoin aat sira, oho ema, adultériu, fornikasaun, na’ok, sasin falsu, ko’alia aat” (Mat. 15:19), no “hosi fuan ne’ebé nakonu mak ibun ko’alia” (Mat. 12:34,).
Lee Filipe 2:3, 4. Paulo husu atu halo buat prátiku saida deʼit unidade iha igreja?
_________________________
Paulo nia liafuan sira fó imajen ida kona-ba haraik-an: haraik-an, konsidera ema seluk di’ak liu duké ita-nia an rasik, buka interese ema seluk nian no la’ós de’it ita-nian rasik. Fasil liu atu hatete duké halo, loos ka lae? Maibé sira-ne’e maka prinsípiu sira ne’ebé importante atu hanoin iha ita-nia interasaun hotu-hotu. Dala barak iha konversa iha tendénsia atu konsentra iha ita-nia resposta ba saida de’it maka ko’alia, envezde foka ba rona atu nune’e bele komprende saida maka ema seluk ko’alia no koko atu haree kestaun ne’e hosi sira nia pontu-de-vista. Dala barak haksesuk malu mosu tanba dezentendimentu simples ne’ebé bele evita de’it liuhosi rona ho ativu. Ita bele la konkorda, maibé rona no buka atu komprende ema seluk nia pontu-de-vista maka pasu dahuluk atu haburas komunikasaun no konfiansa ne’ebé saudavel.
Paulo ko’alia kona-ba unidade “[ne’ebé prodús husi] Espíritu” (Ef. 4:3), ne’ebé kria “dame ne’ebé halibur ita hamutuk” (Ef. 4:3). Se iha disputa iha igreja, Espíritu Santu bele hakalma bee sira no lori ita ba unidade, hodi kria armonia. Iha kapítulu hanesan, Paulo ko’alia kona-ba “unidade fiar nian no koñesimentu kona-ba Maromak nia Oan-Mane” (Ef. 4:13). Sira na’in rua iha relasaun. Iha fiar hanesan, komprensaun hanesan kona-ba Eskritura ne’ebé mosu hosi koñesimentu Kristu no Ninia hanorin sira, maka importante tebes atu unidade bele prevalese iha ita-nia leet.
Mate saida maka sei lori ita ba fatin ne’ebé ita, loos duni, estima ema seluk di’ak liu duké ita-nia an rasik? Oinsá mak ita bele aprende atu halo ida-neʼe? Ita-nia relasaun sira sei sai diferente oinsá se ita hotu moris hanesan ne’e?.
Tersa * 20 de Janeiru
Implante Mental ka Cirurgia Mental?
Númeru empreza sira ne’ebé aumenta iha mundu tomak maka serbisu iha teknolojia ne’ebé kombina kbiit prosesamentu komputadór nian ho ema nia kakutak. Ho liafuan seluk, hodi liga hanoin sira ba komputadór sira, sientista sira hein atu fó impaktu ba ita-nia hanoin sira liuhosi komputadór sira. Maski uza implante ho ema nia kakutak bele promete rezultadu pozitivu sira, ne’ebé inklui ajuda jere epilepsia, depresaun, no moras Parkinson, uza sira ne’ebé aat liu la’ós susar atu imajina. Kontrolu mentál labele dook.
Iha dalan balu, ida-ne’e iha ona. Ita-nia hanoin hanesan komputadór, dook de’it leten. Fluxu informasaun ne’ebé konstante, ne’ebé ita hetan espozisaun loroloron, “programa” ita-nia hanoin, kondisiona ita-nia hanoin sira, no orienta ita-nia asaun sira. Bainhira ita mergulha iha mídia, maneira mundu nian ne’ebé ema hanoin marka ninia impresaun iha ita-nia hanoin, no ita hahú hanoin hanesan. Hanesan ema seluk nia hanoin maka implanta ka kahur ho ita-nian
Ita, hanesan Jezús, tenke iha “hanoin espirituál” (Rom. 8:6). “Laiha ema idahatene buat sira Maromak nian exetu Maromak nia Espíritu”, ne’ebé Paulo kontrasta ho “espíritu mundu nian” (1 Cor. 2:11, 12).Sé mak ita-nia mestre?No saida mak ita aprende?
Lee Filipe 2:5 . Tuir ita-boot nia hanoin, saida maka signifika atu iha “hanoin” Kristu nian?
_______________________
Ikusmai, ita bele muda ita-nia hanoin, maibé ita labele muda ita-nia fuan; Maromak de’it maka bele. Espíritu Santu presiza halo operasaun fuan nian ba ita, uza “surik Espíritu nian” (Ef. 6:17), Maromak nia Liafuan “moris no kbiit-na’in”, “ne’ebé sona to’o fahe klamar no espíritu, no artikulasaun no medula, no hatene hanoin no intensaun fuan nian” (Ebr. 4:12). Hodi Espíritu Santu de’it mak ita bele koñese loloos ita-nia an tanba, tuir natureza, ita-nia fuan rasik mak lohi ita (Jer. 17:9). Liafuan ebraiku ba “bosok-teen” (‘aqov) refere ba rai-henek neʼebé halo ita sidi; ho estensaun, ida-ne’e signifika hanoin sira ne’ebé maka tortuozu, tortu, no kro’at. Ita tenke transforma liuhosi “hafoun” ita-nia hanoin atu nune’e ita bele “prova saida maka Maromak nia hakarak ne’ebé di’ak, simu no perfeitu” (Rom. 12:2).
Tanba saida maka importante tebes atu ita halo tuir saida maka Paulo hateten mai ita iha ne’e: “Ikus liu, maun-alin sira, buat hotu ne’ebé loos, buat ne’ebé nobre, buat hotu-hotu ne’ebé justu, buat hotu-hotu ne’ebé moos, buat hotu-hotu ne’ebé furak, buat hotu-hotu ne’ebé di’ak, se iha maka virtude ruma no se iha buat ruma ne’ebé merese elojia—medita kona-ba buat sira-neʼe” (Fil. 4:8)?
Kuarta * 21 de Janeiru
Kristu-nia hanoin
Muhammad Ali dala ida hatete, “Ha’u maka boot liu.” Iha Agostu 1963, na’in neen fulan hirak antes manán kampionatu mundiál boxe pezu-pezadu, nia mós lansa álbun disko ida ho títulu “Ha’u maka di’ak liu”. Ali, lae dúvida, maka atleta di’ak ida, maibé nia la’ós ezemplu ida atu banati tuir se ema ida hakarak Kristu nia hanoinLee Filipe 1:27 no kompara João 17:17–19. Saida maka rua ne’e Jezús no Paulo dehan indispensável ba unidade iha igreja?
Iha kontraste, Jesus la iha sala. Maski Nia hetan tentasaun “iha buat hotu-hotu . . . hanesan ita” (Ebr. 4:15), Nia nunka halo sala, maski ho hanoin ida. Maski nune’e, Ebreu 5:8 indika, “maske Nia Oan-Mane, maibé Nia aprende obediénsia liuhosi buat sira ne’ebé Nia terus”. Jezús nia submisaun ba Aman nia hakarak sempre perfeitu. Nunka iha momentu ida ne’ebé Nia rekuza atu submete, maski laiha dúvida dala barak ida-ne’e la’ós fásil
Lee Filipe 2:5-8, ne’ebé ema balun konsidera hanesan maka’as liu no testu furak sira iha Eskritura. Saida maka Paulo hatete mai ita iha ne’e? Saida liafuan sira-ne’e nia implikasaun? Importante liu, oinsá ita aplika ba ita nia moris rasik prinsípiu ne’ebé hato’o iha ne’e?
___________________________________
Jezús, ne’ebé hanesan ho Maromak, ne’ebé maka Maromak, la’ós de’it foti Nia-an isin ema nian maibé sai “atan” (doulou, atan ida, atan ida) no hafoin oferese Nia-an nu’udar sakrifísiu ba ita-nia sala sira! Iha fatin seluk, Paulo dehan katak Nia sai “malisan ba ita” (Gal. 3:13). Maromak, ita-nia Kriadór, mate iha krús atu sai ita-nia Redentór mós, no ida-ne’e ezije Nia atu sai maldisaun ida ba ita.
Oinsá ita hahú atu taka ita-nia hanoin kona-ba saida maka ida-ne’e hatete? Liután, oinsá ita halo saida maka testu sira haruka ita atu halo, no ida-ne’e maka atu iha vontade hanesan atu haraik-an no atu sakrifika an ba ema seluk nia di’ak?
Iha fatin seluk, Jesus dehan: “Maibé ida ne’ebé boot liu iha imi nia leet sei sai imi nia atan, no ida ne’ebé foti an, Maromak sei haraik nia, no ida ne’ebé haraik an, Maromak sei foti nia” (Mat. 23:11, 12). Ida-ne’e, iha dalan barak, reflete saida maka Paulo hateten mai ita, iha Filipense 2:5-8, atu halo mós.
Iha termu gráfiku ne’ebé maka’as liu, Paulo hatete iha ne’e saida maka nia hatete uluk kona-ba la halo buat ida “tanba ambisaun egoísta ka foti-an” (Fil. 2:3).
Oinsá ita tenke hatán ba saida maka Kristu halo ona ba ita, hanesan hatudu iha Filipina 2:5–8? Resposta saida maka bele sai “adekuadu” ka merese saida maka Kristu halo ona ba ita, karik la’ós atu monu ba ami nia ain-tuur no adora? Tanba saida maka sala tebes atu hanoin katak ita-niaobra sira bele aumenta ba buat ne’ebé Kristu halo ona ba ita?
Kinta * 22 de Janeiru
Mistériu Divindade nian
Versíkulu ida ne’ebé popular iha Bíblia maka 1 Korinto 8:2 : “Se ema ruma hanoin . katak nia hatene buat ruma, nia seidauk hatene buat ida hanesan nia tenke hatene”. Laiha asuntu ida kona-ba ne’ebé ita hatene buat hotu. Ita sempre bele aprende buat ruma liután kona-ba buat ruma. Oinsá tan loos maka realidade rohan-laek sira ne’ebé liga ho Divindade no Enkarnasaun? Paulo refere beibeik ba Kristu nia kondesénsia ne’ebé furak iha sai ema. Ne’e asuntu ida ne’ebé maka eternidade sei la adekuadu atu esgota.
Lee Roma 8:3, Ebreu 2:14-18, no Ebreu 4:15. Saida maka karakteriza Jezús nia kondesénsia no Ninia foti natureza umana?
______________________
Oinsá maka bele sai posivel ba Maromak nia Oan-Mane eternu, liuhosi operasaun Espíritu Santu nian (haree Lucas 1:35), atu sai ema-divinu iha Maria nia knotak? Ne’e halo ita-nia hanoin hakfodak oinsá maka buat ne’ebé laiha rohan no rohan-laek bele sai derepente ema ida ne’ebé iha rohan no sujeitu ba mate. Ne’e maka fuan husi saida maka Paulo bolu “mistériu divindade nian” (1 Tim. 3:16).
Iha knananuk furak Filipe 2 nian, Paulo iha ne’e elabora kona-ba ida-ne’e kondesensaun kompletu liu iha aspetu balu duké iha fatin seluk iha Eskritura.
- “Sai iha Maromak nia forma” (Fil. 2:6). Liafuan morphē (forma) refere ba Ninia natureza divina, katak Jezús hanesan ho Aman (kompara João 1:1).
- “Hasai nia an mamuk” (Fil. 2:7). Natureza misteriozu husi Jezús hamoos Nia-an husi Nia prerogativa divina sira—atu nune’e Nia bele sai duni ema no tentadu hanesan ita—ne’e furak tebes.
- “Nia haraik-an” (Fil. 2:8). Hodi foti natureza umana, Jezús muda hosi supremazia universál ba servidór tomak, kontráriu husi Lusifer-nia objetivu.
- “Mate, mate iha krús” (Fil. 2:8). Laiha tan dalan ignominiozu atu mate duké dalan ne’ebé Jezús hili, tanba planeia ona ida-ne’e ho Aman iha “konsellu dame nian” (Zac. 6:13), ilustra ida-ne’e antes liuhosi Moisés ne’ebé foti samea (Núm. 21:9, 10). Joao 3:14), no nuneʼe sai “sala ba ita… atu nuneʼe ita bele sai halo Maromak nia justisa iha nia” (2 Kor. 5:21).
Oinsá bele, no tenke, foka ba saida maka Jezús halo ba ita iha krús—haree Krús nu’udar ita-nia ezemplu rende no haraik-an nian— halo ita sai haraik-an liután, nune’e mós hakru’uk liután ba Maromak?
Sexta * 23 de Janeiru
Hanoin liután: “Domin paternal tomak ne’ebé tun ona husi jerasaun ba jerasaun liuhosi kanál ema nia fuan nian, bee-matan ternura nian hotu ne’ebé loke iha ema nia klamar, hanesan de’it mota ki’ik ida ba tasi ne’ebé laiha rohan bainhira kompara ho Maromak nia domin ne’ebé laiha rohan no laiha rohan. Nanál labele hasai ida-ne’e; pluma labele reprezenta ida-ne’e. Ita-boot bele medita kona-ba ida-ne’e loron-loron iha ita-boot nia moris; imi bele buka didi’ak Eskritura sira atu bele komprende ida-ne’e; ita-boot bele bolu kbiit no kapasidade hotu-hotu ne’ebé Maromak fó ba ita-boot, iha esforsu atu komprende Aman lalehan nia domin no kompaixaun; no maski nune’e iha infinitu ida iha li’ur. Ita-boot bele estuda domin ne’e ba tempu barak; maibé ita nunka bele komprende kompletamente naruk no luan, klean no aas, husi Maromak nia domin hodi fó Nia Oan-Mane atu mate ba mundu. Eternidade rasik nunka bele revela ida-ne’e ho kompletu. Maibé bainhira ita estuda Bíblia no medita kona-ba Kristu nia moris no planu redensaun nian, tema boot sira-ne’e sei loke ba ita-nia komprensaun liután no liután.” —Ellen G. White, Testimonies for the Church, vol. 5, p. 740.
“Bainhira ami simu hela formasaun ida, hanesan Moisés iha eskola Kristu, saida maka ita sei aprende?—atu sai foti-an?—atu iha opiniaun aas kona-ba ita-nia an rasik?—Lae, loos duni. Kuandu ita aprende barak liután iha eskola ida-ne’e, ita sei avansa liután iha laran-maus no haraik-an. Ita labele sente katak ita aprende ona buat hotu ne’ebé maka vale atu hatene. Ita tenke uza ho di’ak liu talentu sira ne’ebé Maromak fó mai ita, atu bainhira ita muda hosi mortalidade ba imortalidade, ita sei la husik buat ne’ebé ita hetan ona, maibé bele lori ho ita ba sorin seluk. Iha idade eternidade nian ne’ebé la para, Kristu no Ninia obra redensaun nian sei sai tema ita-nia estudu nian. —Ellen G. White, Manuscript 36, 1885.
Pergunta ba Diskusaun:
- Saida maka dalan sira ne’ebé ita-boot esperiénsia rasik realidade Maromak nia domin nian? Iha klase, ko’alia kona-ba maneira oioin ne’ebé ita-boot iha mai atu koñese no esperiénsia Ninia domin.
- Saida loos katak Jesus mai “iha ilas hanesan . mane” (Fil. 2:7)?Kompara ho Roma 8:3. Diskute kona-ba pasajen sira-ne’e iha naroman ida-idak nian.
- Dezafiu saida de’it ba unidade maka igreja iha ita-boot nia área hasoru? Saida de’it maka kestaun sira, tanba saida maka vontade atu sai haraik-an, atu la halo buat ida liuhosi “ambisaun egoísta ka orgullu” (Fil. 2:3), sai dalan di’ak ida atu pelumenus hahú serbisu liuhosi kestaun sira?





