nia artigu ne’e adapta hosi aprezentasaun vídeo, “Saida maka Bíblia Hateten Loos kona-ba LGBTQ+” hosi Pastor Mark Finley.
Iha ita-nia buka ba lia-loos ohin loron, ita dezafia norma sosiál ida.
Mensajen Bíblia nian aliña ho aumentu no aseitasaun atuál ka lae
husi komunidade LGBTQ+, ka ida-ne’e kontradiz ida-ne’e? Hamutuk ho ha’u bainhira ita loke Maromak nia liafuan no estuda eskritura sira.
Agora, iha buat balu ne’ebé lori ha’u ba konkluzaun katak to’o ona tempu atu ko’alia. Iha ne’e ezemplu balu:
Iha Eclesiastes 3:7, ita lee katak iha tempu atu nonook no tempu atu ko’alia, no versíkulu ne’e repete iha ha’u nia ulun. Tanba saida maka ha’u hili atu ko’alia kona-ba asuntu ida-ne’e agora?
Primeiru, ha’u preokupa—preokupa kona-ba diresaun ne’ebé ita-nia sosiedade la’o ba, no oinsá diresaun ne’e fó impaktu ba igreja ne’ebé ha’u hadomi. Ha’u preokupa ho jerasaun tuirmai, no oinsá joven adultu sira simu mensajen ida ne’ebé la aliña ho Eskritura. Ha’u preokupa ho labarik sira ne’ebé nia hanoin nakonu ho informasaun kona-ba komunidade LGBTQ+. No tanba ne’e, tanba preokupasaun, kuidadu no domin ne’e, maka ha’u ko’alia ohin.
Iha loron 24 fulan-Juñu tinan 2023, New York Post fó sai katak iha Marxa Drag Queen Nova Iorke nian foin lalais ne’e, ativista sira hakilar, “Ami iha ne’e, ami queer, ami mai ba imi nia oan sira.”1 Ida-ne’e xokante, maibé la’ós surpreza. Iha tinan hirak ikus ne’e, retórika ne’ebé maka’as no ultrajante hanesan ne’e sai hanesan buat baibain. Tinan rua liubá, San Francisco Gay Men’s Chorus fó sai vídeo ida iha ne’ebé nia membru na’in 81 kanta knananuk ida ho liafuan: “Ami sei konverte ita-boot nia oan sira. Akontese uitoan-uitoan, ho nonook no ho sutil, ita-boot sei ladún nota ida-ne’e.”
Ita-boot akompaña ona debate sira ne’ebé akontese iha eskola públika sira ohin loron, iha ne’ebé labarik ki’ik sira entre tinan haat no ualu hetan espozisaun ba livru sira kona-ba LGBTQ+ no fantazia seksuál sira iha idade ki’ik tebes? Livru labarik sira-ne’e tau ho intensaun iha eskola sira hodi hanorin ita-nia labarik sira iha ajenda ida ne’ebé la’ós bíbliku.
Jared Eckert, peskizadór ida iha Heritage Foundation, hatudu katak labarik sira sai alvu ba beibeik ho konteúdu seksuál ho disfraze edukasaun seksuál komprensivu ka inkluzividade. Aleinde la apropriadu ba labarik sira, Eckert sita peskiza ne’ebé hatudu katak espozisaun ba konteúdu seksuál iha infánsia iha ligasaun ho saúde mentál ne’ebé ladi’ak, hahalok seksuál ne’ebé risku, no dependénsia ba pornografia iha idade adultu.2
Halo revizaun ba Amérika
Marshall Kirk no Erastes Pill, defensór LGBTQ+, publika “The Overhauling of Straight America”, ne’ebé trasa estratéjia prinsipál ida hodi muda atitude sira hasoru estilu moris LGBTQ+. Sira nia planu mak atu influensia konversa publiku liu husi koalia kona ba estilu moris alternativu ida ne’e iha fatin hotu-hotu, ho foku partikular ba media hodi muda mentalidade individu sira nian.
Sira kontinua hodi hatete, “To’o agora, Hollywood omoseksuál fornese ona ami nia arma subar di’ak liu iha funu atu desensibiliza korrente prinsipál. Neineik-neineik iha tinan sanulu ikus ne’e, personajen omoseksuál sira no tema omoseksuál sira introdús ona iha programa TV no filme sira. Iha jerál, impaktu ne’e enkoraja tebes.”3
Bainhira ha’u haree ba oinsá maka promotór sira hosi estilu moris ida-ne’e tenta iha dalan hotu-hotu atu influensia mídia atu rona sira nia lian, ha’u sente katak lian ida hosi Maromak nia Liafuan tenke ko’alia. Ha’u sente katak ita tenke husik Maromak nia liafuan atu influensia ita nia hanoin.
Bainhira ha’u haree ba oinsá maka promotór sira hosi estilu moris ida-ne’e tenta iha dalan hotu-hotu atu influensia mídia atu rona sira nia lian, ha’u sente katak lian ida hosi Maromak nia Liafuan tenke ko’alia. Ha’u sente katak ita tenke husik Maromak nia liafuan atu influensia ita nia hanoin.
Bíblia no Seksualidade
“Saida mak Bíblia hanorin kona-ba seksualidade?Saida mak nia hanorin kona-ba kazamentu entre ema ho seksu hanesan?Ema balun moris mai ho propensaun ba seksu hanesan?Ema balun fizikamente mane maibé psikolojikamente feto?Mudansa posivel ka lae?Saida mak resposta sarani nian?
Primeiru, husik ha’u hateten ba ita-boot saida maka resposta sarani nian la’ós. Nu’udar sarani, ami kondena violénsia hotu-hotu hasoru ema umanu ruma. La’ós de’it ida-ne’e la apropriadu, maibé ida-ne’e violasaun ida ba Maromak nia lei morál. Roma 5:8 hateten, “Maromak hatudu Nia domin ba ita, tanba bainhira ita sei sala-na’in, Kristu mate ba ita.”4 Kristu mate ba ema hotu nia naran. Ema hotu-hotu iha natureza umana ne’ebé monu no iha tendénsia ba buat aat. Nu’udar sarani, ita labele iha superioridade ruma ba ema seluk no hateke ba sira ho odiu tanba sira nia hahalok. Jeremias 17:9, hateten mai ita katak ema hotu-hotu iha fuan ne’ebé bosok liu buat hotu no aat tebes, no Roma 3:23 hateten “ema hotu halo sala no la to’o iha Maromak nia glória.” Maibé Kristu, iha Ninia domin, grasa no mizerikórdia divina, husik glória sira lalehan nian no moris iha isin umanu, hasoru tentasaun hotu ne’ebé ita sei hasoru no manán ida ne’ebé aat. Entaun, laiha fatin ba ódiu. Se Jezús hadomi Nia inimigu sira, ita bele hakat ho domin ba umanidade tomak, inklui sira ne’ebé karik la moris ho estilu moris ne’ebé ita nu’udar sarani fiar katak iha armonia ho Maromak nia liafuan. Ita hotu presiza Maromak nia grasa.
Nu’udar sarani, ita hetan salvasaun liuhosi grasa. Ita deskansa iha Nia domin, no iha étika sarani, ita respeita ema seluk nia liberdade atu hili, maski ita la konkorda ho sira nia estilu moris. Entaun nu’udar sarani, enkuantu ita labele afirma estilu moris ida ne’ebé la tuir Eskritura, ita bele simu faktu katak ema sira livre atu halo sira nia opsaun rasik. Sira livre atu moris tuir sira nia hakarak, no ida-ne’e la signifika katak ita kondena sira nia estilu moris. Importante iha diskusaun ida-ne’e atu haketak ita-nia kompaixaun ba ema seluk hosi sira-nia hahalok ka asaun sira ne’ebé la tuir Maromak nia hakarak.
Atu Transforma Kultura
Objetivu Igreja nian maka atu transforma kultura, la’ós atu hetan transformasaun hosi kultura. Igreja nia objetivu maka atu muda kultura, la’ós atu hetan mudansa hosi kultura.
Bíblia klaru tebes kona-ba kbiit transformadora grasa Maromak nian liuhosi ema fiar-na’in sira hodi transforma kultura. Ita hetan ida-ne’e iha Roma 12:2—“keta halo tuir mundu ida-ne’e nian.” Ha’u gosta maneira ne’ebé maka Phillip nia tradusaun hateten: “Keta husik mundu ne’ebé hale’u ita-boot hatama ita-boot ba nia molde rasik,” maibé sai transformadu. Oinsá? “Hodi hafoun imi-nia hanoin atu imi bele hatene saida mak Maromak nia hakarak neʼebé diʼak, neʼebé nia simu no perfeitu.”
Paulo konvida ita atu sai no muda kultura; atu sai naroman iha mundu nakukun ida-ne’e. Iha Filipense 2:15 nia hakerek, “atu imi bele sai ema ne’ebé la iha sala no ema ne’ebé la iha sala, Maromak nia oan sira ne’ebé la iha sala iha jerasaun ne’ebé aat no aat nia leet, iha sira-nia leet imi nabilan hanesan naroman iha mundu, hodi kaer metin liafuan moris nian, atu nune’e ha’u bele haksolok iha Kristu nia loron.” Se ita la’o iha naroman hanesan Jezús iha naroman, ita la’o iha lia-loos Ninia Liafuan nian. Hanoin fali Salmo 119:105, “Ita-boot nia liafuan maka ahi-oan ida ba ha’u nia ain sira, no naroman ida ba ha’u nia dalan.”
Maromak nia liafuan maka permite ita atu distinge entre lia-loos no lia-bosok sira husi Satanás. Domin hateten lia-loos. Ita labele dehan katak ita hadomi ema seluk no bosok sira.
Tuir João 8:44 , Satanás mak lia-bosok nia aman, no lia-bosok ida la mai husi lia-loos. “Domin haksolok iha lia-loos,” 1 Korinto 13:6. Entaun, buat ne’ebé domin liu ne’ebé ita bele halo maka fahe lia-loos Maromak nia Liafuan nian, ne’ebé aprezenta iha ninia furak tomak seksualidade umana no fó avizu ho klaru mai ita hasoru desviasaun hosi Maromak nia planu orijinál.
Bíblia nia baze kona-ba kazamentu
Entaun, mai ita buka tuir saida maka Eskritura hatete kona-ba seksualidade umana. Iha Gênesis 1, ita hetan baze atu komprende seksualidade umana hotu. Iha versíkulu 26 ita lee: “Depois Maromak dehan: ‘Mai ita halo ema tuir ita-nia ilas, tuir ita-nia ilas. . .” No versíkulu 27 mak xave: “Nune’e Maromak kria ema tuir Nia ilas, tuir Maromak nia ilas Nia kria nia, mane no feto Nia kria sira.” Kontinua iha versíkulu 28: “Depois Maromak haraik bensaun ba sira, no Maromak dehan ba sira: ‘Imi sai barak no sai barak, halo nakonu rai no ukun nia, ukun ikan sira iha tasi, manu sira iha lalehan, no buat moris hotu ne’ebé book an iha rai.”
Maromak kria mane no feto tuir Nia ilas (vers. 26).
Ne’e mane no feto hamutuk iha esperiénsia isin ida de’it ne’ebé revela magnifikénsia Maromak nia imajen nian, luan hosi Ninia imajen, profundidade hosi Ninia imajen, no ida-ne’e revela Ninia domin magnífiku.
1 João 1:8 hatete, “Maromak maka domin.” Domin ne’e manifesta ho kompletu liu bainhira mane no feto ida ne’ebé kria tuir Maromak nia ilas tama iha esperiénsia isin ida de’it, hodi fó sira-nia an ba malu iha domin sakrifísiu nian, hanesan Kristu halo ba ita. Entaun, razaun dahuluk Maromak kria mane no feto, seksu rua ne’ebé distintu, ketak, maka atu revela Maromak nia imajen iha perfeisaun domin ne’ebé sira iha ba malu. Razaun daruak maka, Nia hatete iha versíkulu 28, maka atu “sai oan no sai barak” – atu habelar rasa umana. Relasaun seksuál mane ho mane no feto ho feto la’ós naturál, no sira maka violasaun ida ba orden divina ne’ebé Maromak fó iha livru Gênesis.
Iha Mateus 19:4-6, Jezús afirma katak kazamentu entre mane ida no feto ida: “No Nia hatán no dehan ba sira: ‘Imi la lee katak Ida ne’ebé halo sira iha inísiu halo sira mane no feto, no dehan, ‘Tanba ne’e, mane ida sei husik nia aman no inan no hamutuk ho nia feen, no sira na’in rua sei sai isin ida de’it’, entaun sira na’in rua sei la sai isin ida de’it tan? isin. Entaun dala ida tan, ita hetan Jezús afirma istória kriasaun nian kona-ba relasaun umanu mane no feto nian ne’ebé unidu iha kazamentu. Ida-ne’e maka buat ida ne’ebé Maromak halo iha Ninia soberania divina.
Buat ida ne’ebé diferente tebes
Agora, promotór sira hosi kazamentu entre ema ho seksu hanesan propoin buat ida ne’ebé diferente tebes.
Sira propoin uniaun entre mane rua ka feto rua. Ida-ne’e nega diferensa biolójiku, fiziolójiku no psikolójiku ne’ebé klaru entre mane no feto sira. Ida-ne’e nega realidade feen-la’en nian ne’ebé mai hamutuk no hosi uniaun sagradu domin sakrifísiu nian ne’ebá, hodi hamosu oan sira. Jenétikamente, mane no feto la hanesan.
Iha Bíblia tomak, ema nia desviasaun hosi Maromak nia planu maka hatudu, no kontraste ho ida-ne’e maka, fidelidade loloos entre feen ho la’en maka destaka. No konseitu rua ne’e iha kolizaun. Porezemplu, iha Gênesis 19 ita hetan destruisaun Sodoma no Gomorra nian. Omoseksualidade hola parte iha destruisaun ba Sodoma no Gomorra.
Agora, ha’u rekoñese katak iha ema balun ne’ebé hatete katak Sodoma no Gomorra hetan destruisaun tanba sira la simu ema. Ne’e parsialmente loos. Sodoma no Gomorra hetan destruisaun tanba iha violasaun no insestu, no ida-ne’e mós loos parsialmente. Sodoma no Gomorra hetan destruisaun, ema balun dehan, tanba injustisa. Ne’e loos. Maibé sira mós hetan destruisaun tanba omoseksualidade. Ita labele husik ida-ne’e, hili no hili razaun sira. Sodoma no Gomorra la simu ema ka lae? Sin. Sira nakonu ho relijiaun, la iha Maromak, no materializmu ka lae? Sertamente. Insestu no violasaun? Definitivamente. Maibé ita labele husik ideia katak sira hetan destruisaun tanba desviasaun ida hosi Maromak nia planu.
Martin Luther kona-ba Sexu
Ha’u gosta saida maka Martin Luther hatete. Komenta kona-ba Gênesis 19 nia hatete, “Sodomita sira-nia vísiu maka buat boot ida ne’ebé laiha paralelu. Ida-ne’e hadook-an hosi paixaun no hakarak naturál, ne’ebé kuda iha natureza hosi Maromak, tuir ne’ebé mane iha hakarak apaixonadu ba feto. Sodomia,” ka bele dehan, omoseksualidade, “hakarak buat ne’ebé kontráriu tomak ho natureza.”5
Bainhira Lutero ko’alia kona-ba destruisaun Sodoma no Gomorra nian, nia ko’alia kona-ba omoseksualidade. Mane ho mane, sunu ho paixaun, ida ba ida seluk. Iha kontestu Gênesis 19 no iha Bíblia tomak, ita iha klareza katak Maromak kria mane no feto atu iha relasaun domin nian.
Prinsípiu Moris nian
Eskritura klaru. Iha ema barak ne’ebé haree ba sosiedade, ba kultura, atu forma sira nia valór sira, maibé Eskritura klaru iha forma ita-nia valór sira. Iha livru Levítico, Maromak trasa prinsípiu moris nian ba Ninia povu.
Ita hetan iha Levítico 18 saida maka ema balun bolu “kódigu pureza nian”. Agora, kódigu pureza ida-ne’e mós trata kona-ba padraun morál no étika sira, la’ós de’it lei serimónia nian. Neʼe koʼalia kona-ba adultériu, idolatria, no hahalok seksuál neʼebé aat.
Levítico 18:20—“Liután neʼe, ó labele halo relasaun seksuál ho ó-nia maluk nia feen, hodi hafoʼer ó-nia an ho nia.” Ida-ne’e maka ukun-fuan ba dala hitu kona-ba adultériu. Ha’u la hanoin katak ema ida sei argumenta katak ida-ne’e lei serimónia nian. Versíkulu 21: “Ita-boot sei la husik ita-boot nia bei-oan sira liu hosi ahi ba Moloc, no ita-boot labele hafo’er ita-boot nia Maromak nia naran.” Ukun-fuan saida? Primeiru, segundu, no terseiru. Depois iha versíkulu 22, “Ó labele toba ho mane hanesan ho feto ida, ida-ne’e maka buat ne’ebé aat tebes.” Agora, ida-ne’e simplesmente kódigu pureza ida? Ita haree ona ukun-fuan sira neʼebé temi iha versíkulu sira-neʼe. Entaun, ida-ne’e labele sai de’it kódigu pureza ka santidade nian. Ida-ne’e inklui ida-ne’e, maibé ita-boot iha mós padraun morál no étika sira iha ne’ebá.
Iha komunikadu ida ho títulu, Homoseksualidade, Eskritura, no Igreja, Dr. Ekkehardt Mueller, eis-diretór asosiadu ida hosi Institutu Peskiza Bíbliku nian, ko’alia kona-ba versíkulu sira Bíblia nian ne’e. Kona-ba pasajen ida-ne’e iha Levítico, nia hakerek, “Loos duni katak iha kontestu imediatu ka boot liu ita hetan termu sira ne’ebé refere ba pureza, santidade, no idolatria. Maski nune’e, pergunta tenke husu se referénsia sira-ne’e limita avizu hasoru omoseksualidade ba situasaun espesífiku de’it. Restrisaun ida-ne’e klaru katak la’ós kazu, Primeiru testu rua ne’e no kondena omoseksuál. atividade. Laiha exesaun sira ne’ebé temi. Klaru katak sira kontra atividade omoseksuál ruma.”6
Entaun, iha ne’e ita-boot iha matenek-na’in ida ne’ebé iha reputasaun hosi Institutu Peskiza Bíbliku nian ne’ebé esplika katak bandu mane ho mane iha Levítico 18 ne’e liu fali kódigu santidade nian ba ema antigu sira iha lei serimónia nian; ida-ne’e iha relasaun ho lei morál Ukun-Fuan Sanulu nian. Kódigu santidade nian, loos duni, la’ós de’it buat ruma ba ema antigu sira. Ninia prinsípiu sira ajuda ita atu define lia-loos kona-ba seksualidade umana.
Moris ho omoseksuál?
Oinsá ho ideia katak ema balu fiar katak sira moris ho jéniku omoseksuál? Ema barak hatete, “Ida-ne’e maka dalan ne’ebé Maromak kria ita. Ita kria de’it hanesan ne’e no ita iha predispozisaun jenétika ba ida-ne’e. Ema balun maka heteroseksuál, sira seluk maka omoseksuál, balun maka transjéneru. Ida-ne’e maka oinsá ita kria.”
Iha artigu ida ne’ebé maka furak ne’ebé publika iha jornál ne’ebé respeitadu, Nature, ho títulu “No ‘gene gay.'” Publika iha 2019, artigu ne’e relata kona-ba estudu ida ne’ebé hala’o hosi peskizadór sira iha Harvard no MIT. Hafoin estuda jenoma sira hosi ema millaun resin resin, peskizadór sira konklui katak laiha buat ida hanesan “jéniku gay” ida de’it.”7
Iha mós estudu sira ne’ebé maka furak kona-ba kembar idéntika sira. Ho kembar ne’ebé hanesan, ita-boot sei hein katak sira iha dispozisaun jenétika ne’ebé hanesan. Maibé, oinsá maka kembar idéntika balu, persentajen ki’ik tebes, bele iha tendénsia LGBTQ+ no sira seluk la’e? Se sira jenetikamente hanesan, ita-boot hein katak sira rua sei hanesan. Maibé la’ós ida-ne’e maka peskiza ne’e indika.8
Maibé mai ita asume katak ema balu moris mai ho tendénsia ba relasaun seksuál mane ba mane ka feto ba feto. Ne’e nesesariamente halo tendénsia sira-ne’e sai Maromak nia hakarak? Mai ita supoin katak mane ida moris mai ho dezeju seksuál maka’as ba feto sira, no mai ita supoin katak nia iha tempu ne’ebé susar tebes atu kontrola dezeju seksuál sira-ne’e. Ne’e signifika katak nia tendénsia sira maka Maromak nia hakarak? Oinsá ho ema ida ne’ebé moris ho propensaun ba alkolizmu ka droga tanba predispozisaun jenétiku ruma? Ida-neʼe tuir Maromak nia hakarak ka lae?
David dehan, “iha sala ha’u-nia inan ko’us ha’u” (Sal. 51:5). Ita hotu iha frakeza iha ita nia moris. Ita hotu iha natureza umana ne’ebé monu no propensaun sira ba buat aat. Propensidade balu iha ema balu akontese tanba razaun barak ne’ebé deskoñesidu, no ami la komprende razaun hotu-hotu ba tendénsia LGBTQ+—sira kompleksu. Karik iha razaun jenétika balun, razaun sosiál, razaun ambientál. Ne’e situasaun ida ne’ebé komplikadu tebes, kompleksu. No dala ida tan, ha’u hakarak subliña katak ita alkansa ho domin ba ema hotu-hotu. No enkuantu ita simu ema hotu, nu’udar sarani, bazeia ba Maromak nia liafuan, ita labele simu sira-nia hahalok.
Iha Esperansa
Maibé iha notísia di’ak tebes ba propensaun hotu-hotu ne’ebé ema ida bele iha! Segundu Coríntios 5:17—”Tanba ne’e, se ema ida iha Kristu, nia mak kriasaun foun, buat tuan sira liu tiha ona, buat hotu sai foun.”
Se ita iha Kristu, ita maka kriasaun foun sira. Ida-ne’e maka Jezús ne’ebé ko’alia no mundu sira mosu, ne’ebé ko’alia no rai taka ho verde moris no ai-funan sira buras, ne’ebé ko’alia no kria loro-matan, fulan, no fitun sira. Jesus nia kbiit bele halo ita sai foun. “Iha ne’ebé sala aumenta, grasa aumenta liután” (Roma 5:20).
Iha esperansa. Iha esperansa ba joven ne’ebé iha dezeju seksuál no espresa ona sira iha li’ur kazamentu, ba mane ne’ebé komete ona adultériu no iha paixaun sira ne’ebé nia labele kontrola. Iha esperansa ba ema sira ne’ebé iha relasaun LGBTQ+. No esperansa ne’e iha Jezús Kristu nia kbiit no grasa. Kristu nia grasa perdua ita bainhira ita monu, no Nia grasa tama iha ita nia moris no muda ita. Nia halo ita sai kriasaun foun iha Jezús.
Apóstolu Paulo ko’alia kona-ba kbiit inkrível Maromak nia grasa divina nian iha 1 Korintu 6:9-11. Primeiru fó avizu ida, nia artikula esperansa ne’ebé maka’as.
“Imi la hatene katak ema aat sira sei la simu Maromak nia reinu? simu Maromak nia reinu nuʼudar liman-rohan. No uluk imi balu hanesan neʼe.”
“Imi balun hanesan ne’e.” Nia ko’alia ba igreja iha Korintu, igreja ida ne’ebé moris iha sosiedade ida ne’ebé la iha Maromak no imoral. “Maibé ó fase tiha ona.” Neʼe katak saida? Ita-boot la’o liuhosi bee batizmu nian. Imi sai moos tanba Kristu nia grasa. Ita-boot konfesa ona. Ita-boot arrepende ona. Maromak muda ita-boot. “Ita-boot hetan santifikasaun.” Ne’e signifika katak ita-boot sai santu, haketak ba Maromak. “Imi sai santu ona. .. imi hetan justifikasaun iha Na’i Jesus nia naran no iha ita nia Maromak nia Espíritu” (vers. 11)
Iha ne’e maka notísia di’ak tebes—tendénsia saida de’it maka ita hetan ka kuda tanba ita-nia moris ne’ebé rahun, sé de’it maka ita, hetero ka omoseksuál, Kristu nia grasa bele transforma ita.
Ellen White halo deklarasaun furak ida iha livru Ministry of Healing nian kona-ba pontu ida-ne’e. “Sira ne’ebé tau sira nia konfiansa iha Kristu labele sai atan ba ábitu ka tendénsia ruma ne’ebé hetan hosi jerasaun ka kultivadu. Envezde sai atan ba natureza ne’ebé ki’ik liu, sira tenke ukun apetite no paixaun hotu-hotu. Maromak la husik ita atu funu hasoru buat aat ho ita-nia forsa rasik. Saida de’it maka ita-nia tendénsia sira ne’ebé ita hetan ka kultivadu, ita bele manán liuhosi kbiit ne’ebé sala prontu atu fahe.”9
Esperansa boot ida!
Laiha paixaun, eransa ka kuda, ne’ebé Jezús Kristu labele fó forsa mai ita atu ultrapasa.
“Kristu fó ona Ninia Espíritu nu’udar kbiit divina ida atu manán tendénsia hotu-hotu ne’ebé maka hetan no kultivadu ba buat aat, no atu imprime Ninia karakter rasik iha Ninia igreja.”10 Iha ne’e iha deklarasaun seluk. “Maromak nia kbiit atu konverte ema bele nakfilak tendénsia sira neʼebé ita hetan no kultiva ona, tanba Jezús nia relijiaun mak hasaʼe ema nia fiar.”11
Paulo no Seksualidade
Bíblia klaru katak tendénsia LGBTQ+ la tuir Maromak nia hakarak. Bainhira Paulo lee livru Romanu sira, nia lista lakon umanidade nian iha inísiu Romanu sira. Iha Roma 1, Paulo ko’alia kona-ba faktu katak ema jentiu sira lakon, no iha Roma 2, nia ko’alia kona-ba faktu katak ema Judeu sira lakon. Iha Roma 3:23 ita lee, “ema hotu halo sala no la to’o iha Maromak nia glória”, maibé iha salvasaun iha Kristu, justifikasaun liuhosi fiar, hanesan esplika iha Roma 4-6. Iha Roma 7, Paulo hasoru luta boot ida, maibé iha Roma 8, nia hetan katak laiha kondenasaun iha Kristu Jezús, no sala la kontrola ona nia. Ida-ne’e la kontrola ona ita tanba ita la domina ona husi ida-ne’e. Ita livre iha Jezús iha kontestu planu salvasaun nian.
Iha Roma kapítulu ida, apóstolu Paulo ko’alia kona-ba konseitu tomak kona-ba seksualidade umana. Ida-ne’e iha kontestu livru Roma nian ne’ebé maka hasa’e Kristu nia krús, justifikasaun liuhosi fiar, no kbiit Evanjellu nian atu transforma moris, no Paulo tenke hahú atu hatudu Kristu nia supremasia. Nia tenke hatudu umanidade nia lakon. Entaun, iha kapítulu ida, nia trata kona-ba lakon, hahalok aat no hahalok aat hosi mundu jentiu nian. Iha Roma 2, nia hatudu katak ema Judeu sira, maski sira iha Maromak nia orákulu sira, maski sira iha Maromak nia profeta sira, sira la obedese ba sira. Nia hatudu katak umanidade hotu lakon ona. Nia tenke halo ida-ne’e iha kapítulu dahuluk sira atu to’o iha nesesidade ba ita-nia salvasaun no justifikasaun liuhosi fiar.
Entaun, iha Romanos kapítulu ida, Paulo halo hela katalogu ba sala sira mundu jentiu nian. Nia hakerek: “Tanba ne’e mak Maromak husik sira ba hakarak aat, basá sira-nia feto sira troka sira-nia hahalok naturál ho buat ne’ebé kontra natureza. Nune’e mós mane sira, husik tiha hahalok naturál feto nian, sunu iha sira-nia kaan ba malu.(versu. 26-27).
Haree katak Paulo ko’alia kona-ba mane sira ne’ebé husik uzu naturál feto nian. Iha ne’ebé nia hetan espresaun, “usu naturál feto nian?” Refere fali ba versíkulu 25 no iha inísiu kapítulu, nia ko’alia kona-ba kriasaun. Entaun, “uzu naturál” iha orden kriasaun nian maka mane ida no feto ida sai kaben-na’in. Maibé, nia hatete, sira muda uzu naturál natureza nian, hodi indika katak omoseksualidade la’ós naturál. Depois, iha versíkulu 25, ita lee: “ne’ebé troka Maromak nia lia-loos ho lia-bosok, no adora no serbí kriatura duké Kriadór, ne’ebé hetan bensaun ba nafatin.” Entaun, iha kriasaun Maromak kria liuhosi aktu soberanu divinu, mane no feto.
Komentáriu Matenek-na’in sira
Iha Andrews Study Bible nian, iha komentáriu sira ne’ebé maka matenek-na’in sira ne’ebé espesializadu iha Testamentu Tuan no Testamentu Foun halo, ita lee tuirmai kona-ba Roma 1:26-27 —
“Versíkulu sira-ne’e kondena atividade omoseksuál sira. Seksualidade la naturál, maibé, hakat liu hahalok omoseksuál sira. Testamentu Foun sansiona de’it relasaun monógamu entre mane no feto. Nia kondena atividade seksuál sira seluk hotu, tantu omoseksuál ka heteroseksuál, nu’udar sala.”12
Aleinde neʼe, Andrews Bible Commentary foun hatete buat tuirmai neʼe kona-ba Roma 1:
“Konduta seksuál ho jéneru hanesan sai hanesan Paulo nia evidénsia prinsipál kona-ba sala-na’in jentiu nian (vv. 24-27). La hanesan ho ema barak iha mundu Gregu no Romanu ne’ebé kondena no elojia hahalok seksuál ho jéneru hanesan, ema judeu sira ho lian ida de’it konsidera hahalok hanesan ne’e kontra orden naturál iha Maromak nia hakarak. Sujestaun ruma katak Paulo, se nia hakerek ohin, sei temper nia liafuan sira bainhira hasoru ho domin, kaben-na’in ho seksu hanesan ne’ebé monógamu, no fiel ka ho evidénsia kona-ba orientasaun omoseksuál nu’udar predispozisaun jenétika laiha fundamentu. Lei sira Levita nian hasoru hahalok seksuál ho jéneru hanesan, ho mane ida ne’ebé hola papél feto nian konfirma nia pozisaun (Lev. 18:22; 20:13: cf. Deut. 23:18; Kor 19:16; Tim. 1:8-11; Judas 5-8). kona-ba fiar iha Kristu atu reziste no manán sala.”13
Pozisaun bíblika kona-ba kazamentu no relasaun entre ema ho seksu hanesan klaru. Maromak kria ona mane no feto sira atu esperiénsia intimidade iha relasaun monógamu iha limite sagradu kazamentu nian. Intimidade seksuál ruma iha liur kazamentu nian maka violasaun ida ba Maromak nia lei. Relasaun omoseksuál la naturál, sala, no la tuir lei kriasaun nian no lei morál Maromak nian.
Defensór Bíbliku sira ne’ebé maka’as
Igreja Adventista Loron Hitu nian sai hanesan defensór maka’as ba relasaun pozitivu no domin nian iha kontestu kazamentu nian. Iha ninia istória tomak, Igreja klaru katak relasaun seksuál sira fora hosi kazamentu hanesan define iha Bíblia, maka violasaun ida ba Maromak nia hakarak.
Foin lalais ne’e, Igreja Adventista Sétimu Loron nian publika deklarasaun reafirmasaun ida, ne’ebé la husik dúvida kona-ba Igreja nia pozisaun kona-ba asuntu ida-ne’e:
“Ami reafirma, lahó ezitasaun, ami nia pozisaun kleur ona hanesan espresa iha Igreja nia Fiar Fundamentál sira: ‘Kazamentu estabelese divinamente iha Eden no afirma hosi Jezús nu’udar uniaun ida ba moris tomak entre mane ida no feto ida iha kompañeiru domin nian. Maromak institui “kazamentu, uniaun ida bazeia ba aliansa hosi jéneru rua [mane no feto], fíziku no emosionál, emosionalmente ko’alia iha Eskritura hanesan ‘isin ida de’it.’ Uniaun monógamu iha kazamentu mane no feto nian maka foku úniku ne’ebé apropriadu moralmente ba espresaun seksuál íntima jenitál ka relasionadu. Kualkér hamenus hosi vizaun aas ida-ne’e maka to’o pontu ida-ne’ebá hanesan hamenus ida hosi ideál lalehan nian.”14
Deklarasaun ne’e deskreve oinsá omoseksualidade maka manifestasaun ida hosi perturbasaun no ruptura hosi natureza umana: “Omoseksualidade maka manifestasaun ida hosi perturbasaun no ruptura iha ema nia inklinasaun no relasaun sira ne’ebé kauza hosi sala nia entrada iha mundu. Enkuantu ema hotu-hotu sujeita ba natureza umana ne’ebé monu, ami mós fiar katak liuhosi Maromak nia grasa no enkorajamentu hosi komunidade fiar nian, bele moris iha ema ida-idak armonia ho prinsípiu sira husi Maromak nia Liafuan.”16
Igreja Adventista Sétimu dia klaru tebes kona-ba ida-ne’e. Ita tenke, maski nune’e, halo distinsaun entre orientasaun no asaun LGBTQ+. Ita ida-idak, tanba sala nia rahun, iha paixaun, hakarak, orientasaun balu, maibé ho grasa Maromak nian ita bele hili atu la atua tuir sira.
Rezumu
Saida maka buat balu ne’ebé ita bele hasai hosi prinsípiu bíbliku sira kona-ba seksualidade umana? Ha’u hanoin iha pelumenus buat lima:
1. Maromak kria ema hotu tuir Nia ilas. Liuhusi sala nia monu no rahun ita hotu iha tendénsia sira, propensaun sira ba buat aat.
2. Maromak bolu ita atu hadomi, la’ós odiu. Étika sarani bolu ita atu iha kompaixaun no respeitu ba malu.
3. Atu hadomi ema seluk la signifika katak ita aprova estilu moris ida ne’ebé la tuir Maromak nia hakarak.
4. Estilu moris LGBTQ+ la tuir Bíblia no tuir Eskritura desvia husi Maromak nia hakarak no sala.
5. Liuhusi grasa Maromak nian, ita hotu bele esperiénsia moris foun iha Kristu liuhusi Ninia grasa transformadora.
Buat ne’ebé domin liu ne’ebé ita bele halo maka fahe grasa furak Kristu nian ne’ebé perdua ita-nia pasadu, transforma ita-nia prezente, no fó esperansa ba futuru.
Jezús konvida ita atu alkansa nu’udar maun-alin sira iha Kristu, hodi fahe lia-loos Maromak nia Liafuan nian iha laran-di’ak no kompaixaun, hodi rekoñese katak se mane ka feto ruma iha Kristu, sira maka kriatura foun. Rekoñese katak Maromak nia grasa, Maromak nia kbiit, boot liu sala hotu-hotu. Laiha sala ida ne’ebé Maromak nia grasa labele liberta ita husi ninia grasa no liuhusi ninia kbiit. Mai ita hakuak no hadomi malu to’o atu fahe lia-loos husi Maromak nia Liafuan, atu reza hamutuk, atu fahe hamutuk lia-loos divinu sira husi Eskritura, no atu haree kriasaun foun akontese iha ita ida-idak nia moris.
—By Pastor Mark Finley, a well-known evangelist, author, and retired General Conference vice-president of the Seventh-day Adventist Church.
-
Patrick Reilly, “Drag marchers spark outrage with ‘we’re coming for your children’ chant at NYC Pride event,” New York Post, June 24, 2023, https://nypost.com/2023/06/24/drag-marchers-spark-outrage-with-chant-at-nyc-pride-event-were-here-were-queer-and-were-coming-for-your-children/. ▴
-
Jared Eckert, quoted in Virginia Allen, “Are These 7 LGBT ‘Kids’ Books in Your Child’s Classroom or School Library?” The Daily Signal, August 09, 2021, https://www.dailysignal.com/2021/08/09/are-these-7-lgbt-kids-books-in-your-childs-classroom-or-school-library/. ▴
-
Marshall Kirk and Erastes Pill, “The Overhauling of Straight America,” Guide Magazine (Denver, CO), November 1987. https://bit.ly/OverhaulingStraightAmerica ▴
-
Unless indicated otherwise, all texts are from the New King James Version. ▴
-
Ewald Martin Plass, What Luther Says: An Anthology, Volume 1 (St. Louis: Concordia Publishing House, 1959), p. 134. ▴
-
Ekkehardt Mueller, Homosexuality, Scripture, and the Church, Biblical Research Institute, Release 6 (Silver Spring: General Conference of Seventh-day Adventists, 2010), p. 14. adventistbiblicalresearch.org/wp-content/uploads/BRI-Release-6-2.pdf. ▴
-
Jonathan Lambert, “No ‘gay gene’: study looks at genetic basis of sexuality,” Nature, vol. 573 (5 September 2019): pp. 14-15, cited in Bennett Mcintosh, “There’s (Still) No Gay Gene,” Harvard Magazine, 29 August 2019, harvardmagazine.com/2019/08/there-s-still-no-gay-gene. ▴
-
Michael Balter, “Gay Is Not All in the Genes,” Science, 30 June 2008, science.org/content/article/gay-not-all-genes. ▴
-
Ellen G. White, Ministry of Healing (Mountain View: Pacific Press Publishing Association, 1905), p. 175. ▴
-
Ellen G. White, The Desire of Ages (Nampa: Pacific Press Publishing Association, 1898), p. 671. ▴
-
Ellen G. White, The Adventist Home (Nampa: Pacific Press Publishing Association, 1952), p. 206. ▴
-
Andrews Study Bible (Berrien Springs, MI: Andrews University Press, 2010), p. 1469. ▴
-
Andrews Bible Commentary (Berrien Springs, MI: Andrews University Press, 2022), pp. 1565, 1566. ▴
-
“Same-sex Unions,” Official document, Seventh-day Adventist Church, voted by the General Conference of Seventh-day Adventists Executive Committee, October 17, 2012, adventist.org/documents/same-sex-unions/. ▴
-
Ibid. ▴
-
Ibid. ▴





