SABBATH SCHOOL DEPARTMENT
TIMOR-LESTE MISSION
Lisaun 7
*8-14 de Fevereiru 2025
Problema Aat nian/Problema husi Diabu
Sábadu Lokaraik
Lee ba Estuda Semana Ida-ne’e nian: Job 30:26; Mat 27:46; Job 38:1-12; Salmu 73; Gen 2:16-17; Apokalipsj 21:3-4
Textu Memoria: Maromak sei hamaran matan been hotu hosi sira-nia matan. La iha tan mate, no la iha tan laran susar, tanis ka moras. Tanba buat sira ne’ebe uluk nian liu tiha ona (Apokapipse 21:4, Biblia Kadi)
Karik problema boot liu ne’ebé maka Kristaun hasoru maka problema aat—oinsá atu rekonsilia faktu katak Maromak di’ak perfeitamente no hadomi, ho faktu aat iha mundu ida-ne’e. Ho liafuan badak, se Maromak maka di’ak no kbiit-na’in, tanbasá maka iha buat aat, no barak liután, mós?
Ida-ne’e la’ós de’it problema akadémiku ida maibé buat ida ne’ebé profundamente fó susar ba ema barak no ida-ne’e halo ema balun la hatene no hadomi Maromak. “Ba ema barak nia hanoin, sala nia orijen no razaun ba nia ezisténsia maka fonte ida ba perplexidade boot. Sira haree hahalok aat nian, ho ninia aat rezultadu sira husi susar no dezolasaun, no sira kestiona oinsá buat sira-ne’e hotu bele eziste iha soberania Ida ne’ebé maka laiha rohan iha matenek, iha kbiit, no iha domin. Neʼe iha mistériu ida neʼebé sira la hetan esplikasaun.”—EllenG. White, The Great Controversy p. 492.
Ateis barak identifika problema aat nian hanesan razaun ne’ebé ateis sira. Maibé hanesan ita sei haree iha semana ida-ne’e no semana sira tuirmai, Maromak husi Bíblia ne’e di’ak tomak, no ita bele fiar Nia—maske iha aat ne’ebé maka infeta ita-nia mundu ne’ebé monu.
* Estuda lisaun semana ida-ne’e nian hodi prepara ba loron Sábadu, 15 Fevereiru.
Domingu – 09 de Fevereiru
“To’o bainhira, Oh Na’i?”
Problema aat nian la’ós de’it hato’o iha kontestu kontemporáneu sira maibé mós iha Eskritura rasik.
Lee Job 30:26, Jeremias 12:1, Jeremias 13:22, Malaquias 2:17, no Salmo 10:1. Oinsá testu sira-ne’e lori problema aat nian ba oin husi esperiénsia umana?
_______________________________
_______________________________
Testu sira-neʼe hamosu pergunta barak neʼebé toʼo ohin loron sei hamutuk ho ita. Tanba sáparese hanesan ema aat sira hetan susesu no sira ne’ebé halo aat hetan benefísiu hosi sira nia aat, karik la’ós sempre maibé dala barak nafatin? Tanba saida ema loos terus barak? Maromak iha ne’ebé bainhira buat aat mosu? Tanba sá dala ruma Maromak mosu dook husi ita, mezmu subar?
Saida de’it maka ita hatete kona-ba pergunta sira-ne’e no problema aat nian liután jeralmente, ita tenke iha serteza atu la trivializa buat aat. Ita labele koko atu rezolve problema hodi hamenus tipu, ka kuantidade, aat nian iha mundu. Buat aat mak aat tebes—no Maromak odi ida-neʼe liu fali ita. Entaun, ita bele hamutuk iha hakilar ne’ebé maka lian iha Eskritura tomak hodi hatán ba buat aat no injustisa barak iha mundu: “To’o bainhira, oh Na’i?”
Lee Mateus 27:46 . Oinsá ita-boot komprende Jesus nia liafuan sira-ne’e? Saida maka sira hato’o kona-ba oinsá aat kona Maromak iha maneira sira ne’ebé maka’as liu?
_______________________________
_______________________________
Iha krúz, Jezús rasik hato’o pergunta: “ ‘Ha’u nia Maromak, Ha’u nia Maromak, tansá Ita-boot husik Ha’u?’ ” (Mat. 27:46). Iha ne’e liuliu ita haree katak Maromak rasik hetan kona husi buat aat, lia-loos ida ne’ebé furak destaka maka’as iha Kristu nia terus no mate iha krúz, iha ne’ebé buat aat hotu mundu nian monu ba Nia.
Maibé maski iha ne’e iha esperansa. Saida maka Kristu halo iha krús halakon fonte husi buat aat, Satanás, no ikusmai sei halakon buat aat tomak. Jezús-nia liafuan sira-neʼe husi Salmo 22:1 , no salmu restu hotu iha triunfu.
Iha krús, Jezús hein esperansa ida ne’ebé, iha tempu ne’ebá, Nia labele haree. Oinsá ita bele hetan kmaan husi Ninia esperiénsia bainhira ita, mós, labele haree esperansa iha ita-nia oin?
10 de Fevereiru
Segunda – 10 de Fevereiru
“Iha Buat Barak Mak Ita Seidauk Hatene”
Istória nia rohan sei mai ho triunfu domin nian hasoru buat aat. Maibe, entretantu, pergunta barak ne’ebé maka preokupante sei iha. Oinsá ita bele hanoin no ko’alia kona-ba problema aat nian iha dalan ne’ebé bele ajuda?
Lee Job 38:1–12. Oinsá maka Maromak nia resposta ba Job fó naroman ba problema aat nian? Oinsá ita hatene no la hatene kona-ba saida karik akontese iha kulis kotuk?
__________________________________
__________________________________
Iha narrativa, Job sofre ona buat barak no nia rasik hato’o pergunta barak kona-ba tansá maka buat aat no terus barak akontese ba nia. Nia husu audiénsia ida ho Maromak atu nune’e bele buka resposta sira ba nia pergunta sira, lahatene katak buat barak liu maka akontese iha kotuk, iha pátiu lalehan nian (haree Job 1, 2).
Maromak nia resposta ba Job maka impresionante. Espesifikamente, “Na’i hatan Job sai hosi anin-fuik, no dehan: ‘Sé maka ida-ne’e ne’ebé halo nakukun konsellu liuhosi liafuan sira ne’ebé laiha koñesimentu?’ ” (Job 38:1, 2,). Tradusaun ida hatete katak hanesan ne’e: “Tanba saida maka ita-boot ko’alia barak bainhira ita-boot hatene uitoan de’it?” ( Jó [Ayub] 38:2, 3). No, Maromak aumenta iha Job 38:4, “ ‘Ó iha ne’ebé bainhira ha’u tau rai nia fundasaun sira? Hatete mai Ha’u, se ó iha komprensaun’ ”).
Lee Job 42:3 . Oinsá maka Job nia resposta fó sai saida maka ita tenke halo rekoñese kona-ba ita-nia pozisaun rasik?
__________________________
_____________________________
Liuhusi Ninia resposta sira ba Job, Maromak hatudu ho klaru ba Job katak iha barak buat neʼebé Job la hatene no la komprende. Hanesan Job, ita mós, tenke rekoñese ho haraik-an katak iha buat barak ne’ebé akontese iha mundu, no iha kotuk, ne’ebé ita lahatene buat ida. Faktu katak ita bele lahatene resposta sira ba ita nia pergunta sira la signifika katak laiha resposta sira ne’ebé di’ak ka katak loron ida buat hotu sei la rezolve. To’o tempu ne’ebá, ita presiza fiar iha Maromak nia laran-di’ak, ne’ebé hatudu ona mai ita iha dalan oioin.
Hanoin kona-ba oinsá ita hatene uitoan de’it kona-ba buat ruma. Tanba saida, entaun, ita tenke aprende atu moris ho pergunta sira ne’ebé laiha resposta kona-ba buat barak liu difisil husi asuntu sira: aat no terus?
Tersa – 11 de Fevereiru
“Teísta Séptiku”
Maromak haklaken iha Isaías 55:8, 9, “ ‘Tanba Ha’u nia hanoin sira la’ós imi hanoin sira, no mós imi nia dalan sira la’ós Ha’u nia dalan sira,’ dehan Na’i. ‘Tanba hanesan lalehan aas liu rai, nune’e mós Ha’u nia dalan sira aas liu imi nia dalan sira, no Ha’u nia hanoin sira duké imi nia hanoin sira’ ”
Maromak nia hanoin aas liu dook ita nian. Ita labele imajina kompleksidade sira husi Maromak nia planu ba istória. Haree ba ida-ne’e, tanba saida maka ita tenke hein atu iha pozisaun atu hatene saida maka Maromak nia razaun sira ba saida Nia halo ka la halo iha situasaun oioin?
Maneira ida atu hakbesik ba problema aat nian, bazeia ba rekoñesimentu oinsá ita hatene uitoan de’it, hanaran “teizmu sétiku”. Teista sétiku maka ema ida ne’ebé fiar katak Maromak iha razaun di’ak atu atua hanesan Nia halo, maibé haree ba ita-nia koñesimentu ne’ebé limitadu, ita labele hein atu iha pozisaun ida atu hatene saida maka razaun sira-ne’e. Teista sétiku ne’e sétiku kona-ba kapasidade ema nian atu iha konxiénsia ka atu komprende didi’ak Maromak nia razaun sira relasiona ho buat aat iha mundu ida-ne’e. Tanba de’it ema ida labele haree, porezemplu, mikrobiu sira ne’ebé namlele iha anin hale’u ita la signifika laiha mikrobiu sira ne’ebé namlele iha anin hale’u ita. Faktu katak ida lahatene saida maka Maromak nia razaun sira konserteza la signifika katak Maromak laiha razaun di’ak.
Lee Salmo 73. Oinsá maka salmista hakbesik ba buat aat no injustisa haleu nia? Saida maka nia haree ne’ebé tau nia komprensaun iha perspetiva ne’ebé diferente?
_____________________________
_______________________________
Hakerek-na’in salmu nian sente preokupadu tebes ho buat aat sira iha mundu. Nia hateke haleu nia no haree ema aat sira buras. Buat hotu parese la justu no la justu. Nia laiha resposta atu fó. Nia hanoin se ida-ne’e mezmu vale atu fiar no serbí Maromak. To’o, katak, nia haree ba Santuáriu
Santuáriu fornese parte ida hosi xave ba problema aat nian— katak, rekoñese katak iha Juis ida ne’ebé loos ne’ebé sei lori Justisa no tesi-lia iha Nia tempu rasik.
Oinsá maka komprensaun Adventista nian kona-ba tesi-lia no doutrina santuáriu nian fó naroman ba problema aat nian? Ida-ne’e ajuda ita-boot atu hatene katak, enkuantu ita iha pergunta barak agora, detalle sira istória nian no Maromak nia tesi-lia sira ne’ebé loos sei revela iha rohan?
Kuarta – 12 de Fevereiru
Defeza ba Vontade Livre
Maski ita la komprende barak kona-ba Maromak nia dalan no hanoin sira, Eskritura fó sai buat balu ne’ebé ajuda atu rezolve problemadiabu. Dalan ida atu rezolve problema lójiku kona-ba aat maka koñesidu hanesan defeza ba vontade livre.
Defeza ba vontade livre maka hanoin katak buat aat maka rezultadu hosi uza salahusi kriatura nia vontade livre. Maromak, entaun, la’ós kulpa ba buat aat, tanba buat aat maka rezultadu husi kriatura sira ne’ebé uza sala liberdade ne’ebé Maromak fó mai ita tanba razaun di’ak sira. Maibé, tanbasá mak Maromak fó liberdade atu hili hanesan neʼe? Iha laran kona-ba ida-ne’e, C. S. Lewis hakerek dala ida katak “liberdade vontade, maski ida-ne’e halo aat posivel, maka mós buat úniku ne’ebé halo posivel domin ka di’ak ruma ka ksolok ne’ebé vale atu iha. Mundu ida ho autómata sira—husi kriatura sira ne’ebé funsiona hanesan mákina sira—sei la vale atu kria. Ksolok ne’ebé
Maromak dezeña ba Ninia kriatura sira ne’ebé aas liu maka ksolok atu sai livre, voluntariamente unidu ba Nia no ba malu. . . . No ba ida-ne’e sira tenke sai livre.” Mere Christianity (New York: MacMillan, 1960), p. 52.
Lee Gênesis 2:16, 17. Oinsá mak versíkulu sira-neʼe hatudu liberdade moral fó ba Adão no Eva?
______________________
_______________________
Tanba saida maka haruka sira se sira laiha vontade livre atu hahú? Adão no Eva han ai-fuan neʼebé bandu, no hahú husi tempu neʼebá ita-nia planeta nakonu ho buat aat. Iha Gênesis 4, kapítulu tuirmai hafoin Monu narrativa, konsekuénsia aat sira hosi sala haree iha omisídiu. Abel husi nia maun. Narrativa kona-ba Monu hatudu oinsá uza sala husi Adão no Eva nia hakarak livre lori sala no aat ba Istória ita-nia planeta.
Iha Eskritura tomak, ita haree realidade vontade morál livre nian. (Hare Deut. 7:12, 13; Josh. 24:14, 15; Sal. 81:11–14; no Isa. 66:4.) Kada loron ita-nia moris nian, to’o grau ida ka seluk, ita rasik ezerse hakarak livre ne’ebé ita-nia Kriadór fó mai ita. La ho liberdade atu hili, ita sei la sai ema ne’ebé rekoñesidu. Ita sei sai hanesan mákina ida, ka hanesan robot ne’ebé laiha hanoin
Korporasaun Sony kria ona asu robot ida ho naran Aibo. Ida-ne’e sei la hetan moras, la hetan pulga, la tata, la presiza injesaun, no la soe fulun. Ita-boot sei troka ita-boot nia asu isin-no-ran ho Aibo ida? Se lae, oinsá maka ita-boot nia opsaun bele ajuda ita-boot atu komprende di’ak liután tansá Maromak kria ita hanesan Nia halo, ho liberdade atu hili—maske iha risku sira?
Kinta – 13 de Fevereiru
“Domin no Aat ou Diabu”
Maromak fó ba kriatura sira liberdade atu hili tanba ida-ne’e nesesáriu ba domin; uza sala vontade livre ida-ne’e maka kauza ba buat aat. Dala ida tan, pergunta barak hela nafatin. Maromak permite buat aat (ba tempu ida), enkuantu ho paixaun despreza ida-ne’e, tanba atu esklui ninia posibilidade sei esklui domin, no atu estraga nia antes tempu sei estraga konfiansa ne’ebé nesesáriu ba domin.
“Rai nakukun tanba komprensaun sala kona-ba Maromak. Katak nakukun sombra sira bele sai naroman, atu mundu bele fila fali ba Maromak; Satanás nia kbiit atu lohi ema sei halakon. Ida-ne’e labele halo ho forsa. Ezersísiu forsa nian kontrariu ho prinsípiu sira governu Maromak nian; Nia hakarak de’it servisu domin nian; no domin labele haruka; ida-ne’e labele manán ho forsa ka autoridade. Ho domin de’it maka domin hadeer. Atu hatene Maromak maka atu hadomi Nia; Ninia hahalok tenke hatudu sai kontrariu ho Satanás nia hahalok.”—Ellen G. White, The Desire of Ages, p. 22.
La ho vontade livre, labele iha domin, no se Maromak maka domin, entaun ida-ne’e parese klaru katak la’ós duni opsaun ida ba Maromak atu nega domin ka liberdade ne’ebé presiza atu domin bele eziste. Ema ida bele hanoin, mós, katak se ita hatene rohan husi inísiu, hanesan Maromak halo, ita lakohi Nia atu hetan hasai ita nia liberdade. Afinal, sé maka hakarak moris iha universu ida ne’ebé laiha domin?
Lee Roma 8:18 no Apokalipse 21:3, 4. Oinsá mak eskritura sira-neʼe bele fó ita fiar metin iha Maromak nia laran-di’ak, maski buat aat hotu iha ita-nia mundu?
_______________________________
_______________________________
Maski bainhira ita labele haree liuhosi nakukun, Maromak bele haree remata husi inísiu. Nia bele haree, mós, ksolok rohan-laek ne’ebé promete ba ema hotu ne’ebé tau sira-nia fiar iha Jezús. Tuir Roma 8:18 , “ema . terus sira tempu agora nian la merese atu kompara ho glória ne’ebé sei hatudu iha ita”. Ita iha fiar no fiar atu fiar promesa furak ida-ne’e?
No mós, sagradu tebes, fundamentál tebes, maka domin, no liberdade inerente iha domin, katak envezde nega ida-ne’e ba ita, Jezús hatene katak ida-ne’e sei haruka Nia ba krúz, iha-ne’ebé Nia sei terus maka’as. Maibé, Nia fó liberdade ida-ne’e ba ami maski nune’e, hatene saida maka ida-ne’e sei kusta ba Nia. Tanba saida maka ida-ne’e hanesan hanoin krusiál atu tau iha ita-nia oin nafatin?
Oinsá maka ita hanoin nafatin faktu katak Maromak fó ba ita liberdade atu hili ajuda proteje ita husi hanoin katak buat hotu ne’ebé akontese maka Maromak nia hakarak?
Sexta 14 de Fevereiru
Hanoin liután: Lee Ellen G. White, “Why Was Sin Permitted?” pp. 33–43, in Patriarchs and Prophets.
“Maski bainhira nia hetan soe sai hosi lalehan, Matenek Rohan-laek la halakon Satanás. Tanba serbisu domin nian deʼit mak bele simu Maromak, lealdade husi Ninia kriatura sira tenke bazeia ba konviksaun ida husi Ninia Justisa no laran-di’ak. Ema sira ne’ebé hela iha lalehan no iha mundu sira, ne’ebé la preparadu atu komprende natureza ka konsekuénsia sira sala nian, labele depois haree ona justisa Maromak nian iha destruisaun Satanás nian. Karik nia halakon kedas hosi ezisténsia, balu sei serbí Maromak hosi tauk duké husi domin. Influénsia husi bosok-teen sei la iha hetan destruisaun tomak, no mós espíritu rebeliun nian sei la hetan destruisaun tomak halakon tiha. Ba universu tomak nia di’ak liuhosi idade sira ne’ebé la para, nia tenke dezenvolve klean liután ninia prinsípiu sira, katak ninia akuzasaun sira hasoru divina governu bele haree iha sira nia naroman loloos hosi kriatura hotu-hotu, no atu justisa no mizerikórdia Maromak nian no imutabilidade Ninia lei nian bele sai nafatin tau liu fali pergunta hotu-hotu
“Satanás nia rebeliaun sai lisaun ida ba universu liuhosi buat hotu ne’ebé sei mai idade sira—sasin perpétuu ida kona-ba natureza sala nian no ninia rezultadu aat sira. Satanás nia ukun, ninia efeitu sira ba ema no anju sira, sei hatudu saida maka tenke sai fuan hosi tau iha sorin autoridade divina. Ida-ne’e sei fó sasin katak ho ezisténsia Maromak nia governu nian iha ligasaun kriatura hotu-hotu ne’ebé Nia halo nia moris di’ak. Nune’e istória husi esperimentu aat ida-ne’e kona-ba rebeliun maka atu sai hanesan salvaguarda perpétua ida ba santu hotu-hotu, atu prevene sira atu labele hetan bosok kona-ba natureza husi transgresaun, atu salva sira husi halo sala, no sofre ninia penalidade.”—Ellen G. White, Patriarchs and Prophets, pp. 42, 43.
Pergunta sira ba Diskusaun:
- “Teodisia” maka termu ida ba justifikasaun Maromak nian hasoru diabu. Maibé ida-ne’e la’ós justifikasaun ba buat aat ne’e rasik. Imajina ema ida iha lalehan dehan, “Oh, loos, Jesus, agora ha’u komprende tansá ha’u nia família hetan tortura no oho iha ha’u nia oin. Sim, buat hotu halo furak sentidu agora. Obrigado, Jesus!” Ne’e absurdu. Oinsá ita bele mai komprende katak Maromak maka, la’ós aat, ne’ebé ikusmai hetan vindikasaun iha polémika boot? (Haree lisaun 9.)
- Ita-boot sente hanesan Job ka lae? Ita-boot iha ona tentadu atu hanoin katak labele iha esplikasaun di’ak ida ba terus ne’ebé ita-boot ka ita-boot nia doben sira esperiénsia ona? Oinsá maka Job nia realizasaun ikus katak nia “hatete saida” maka nia “halo la komprende” (Job 42:3) fó naroman ba pozisaun ne’ebé ita iha iha relasaun ho ita-nia pergunta rasik?