Lisaun 13
“ Hili Loron ida-ne’e!”
Sábadu Lokraik
Lee no Estuda Semana Ida-ne’e nian: Jos 24; Jen 12:7, Deut 17:19, 5:6; I Liu11:2,4,9; 2 Tim 4:7-8
Versu Memoria: Maibe , Se imi sente ladi’ak hodi servi ba Nai, hili ohin kedas se mak imi sei servi; karik maromak sira-ne’ebe imi nia bei-ala sira servi iha Mota Eufrates nia sorin ba , ka maromak sira hosi ema Amoreu sira, mak rai nain ba rai iha ne’ebe imi hela agora. Maibe, ha’u ho ha’u nia familia sei servi ba Nai(Josué 24:15_Biblia Kadi)
Kapítulu ikus Josué nian hatuur iha kontestu aliansa ida nian serimónia renovasaun, maibé dala ida-ne’e hala’o hosi líder ne’ebé idade ona Israel nian. Maski la’ós aliansa ida rasik maibé relatóriu ida kona-ba serimónia renovasaun aliansa ida, kapítulu ne’e iha elementu sira hosi tratadu antigu sira kona-ba suzerania Oriente Médiu nian: (1) preámbulu ida iha ne’ebé suzerania, inisiadór tratadu nian, identifika; (2) prólogu istóriku, ne’ebé deskreve relasaun entre na’i-ulun no vasallu; (3) estipulasaun sira aliansa nian ne’ebé husu ba vasallu atu manifesta lealdade totál ba suzeraun bazeia ba, no motivadu hosi, gratidaun; (4) bensaun ba obediénsia no maldisaun ba violasaun aliansa; (5) sasin sira ba promesa vasallu nian; (6) depozisaun dokumentu nian ba leitura iha futuru; no (7) ratifikasaun ba aliansa.
Josué besik ona nia moris nia rohan; laiha substituisaun ida iha orizonte. Renovasaun aliansa nian maka lembransa ida ba ema Israel sira katak sira nia liurai maka Yahweh rasik no katak, se sira nafatin leal ba Nia, sira sei goza Ninia protesaun. Izraél la presiza liurai ema ida. Nu’udar nasaun teokrátiku, sira tenke hanoin nafatin katak sira nia liurai úniku maka Na’i.
* Estuda lisaun semana ida-ne’e nian hodi prepara ba loron Sábadu, 27 de Dezembru
Domingu * 21 de Dezembru
Ita-boot iha ne’ebá!
“Tuirmai Josué halibur Izraél nia suku hotu iha Siquém no bolu . ba Izraél nia katuas sira, ba sira nia ulun sira, ba sira nia juís sira, no ba sira nia ofisiál sira; no sira hamriik iha Maromak nia oin” ( Jos 24:1, 2 ).
Siquém maka fatin ne’ebé Abraão harii altár ida iha nia to’o iha rai no iha-ne’ebé uluk Maromak fó ba nia promesa kona-ba rai (Gen. 12:6, 7). Agora, bainhira promesa sira ne’ebé fó ba Abraão sai loos ona, Israel hafoun fali aliansa ho Maromak iha fatin ne’ebé promesa uluk fó ona. Apelu husi Josué hanoin fali liafuan sira husi Jacob atu “ ‘hasai maromak estranjeiru sira ne’ebé iha imi nia leet’ ” (Jos. 24:23; kompara ho Gên. 35:2-4). Jeografia eventu nian iha no husi nia an rasik hato’o bolun atu hatudu lealdade ne’ebé la fahe ba Na’i, hodi rejeita “maromak sira” seluk hotu.
Lee Josué 24:2-13. Saida maka objetivu prinsipál husi Maromak nia mensajen ba Israel?
___________________________________
Loos duni, hodi subliña Maromak nia laran-metin, Paulo mós hakerek: “Liafuan . bele fiar, basá: Se ita mate hamutuk ho nia, ita mós sei moris hamutuk ho nia; ita tahan karik, ita sei ukun hamutuk ho Nia; se ita nega nia, nia mós sei nega ita; se ita la fiar, nia sei fiar nafatin—tanba nia labele nega nia an rasik ” (2 Tim. 2:11–13).
Oinsá Maromak nia fidelidade hodi kumpre Ninia promesa sira fó mai ita konfiansa katak Ninia promesa sira ba futuru sei la falla? (Hare 1 Kor. 10:13 no 2 Kor. 1:18–20.) Maromak maka asuntu prinsipál hosi pasadu ne’ebé hetan revizaun: “Ha’u foti”, “Ha’u fó”, “Ha’u haruka,” “Ha’u estraga,” “Ha’u halo,” “Ha’u lori ó sai,” “Ha’u salva ó,” no lakleur. Israel la’ós protagonista prinsipál hosi narrativa maibé liuliu ninia objetu. Maromak mak kria Israel. Se Maromak la intervein iha Abrão nia moris, sira sei serbí estátua sira ne’ebé hanesan. Israel nia ezisténsia nu’udar nasaun ida la’ós méritu husi ninia bei’ala sira maibé obra eskluzivu husi Maromak nia grasa. Faktu katak ema Izraél sira hela metin ona iha rai la’ós baze atu gaba-an maibé razaun loloos tansá sira tenke serbí Maromak.
Na’i nia diskursu kontein mudansa ida ne’ebé akontese dala lima entre “ó” no “sira” (aman sira). Aman sira no jerasaun ida-ne’e iha Siquem hetan tratamentu hanesan ida de’it. Josué buka atu hatudu saida maka Moisés afirma ona iha Deuteronômio 5:3, katak Na’i la halo aliansa de’it ho aman sira maibé ho sira hotu ne’ebé prezente iha momentu diskursu Josué nian. Maioria boot iha ne’ebá agora seidauk esperiénsia Ézodu. La’ós “sira hotu” maka iha Horeb. Maski nune’e, Joshua hatete katak sira hotu iha ne’ebá. Ho liafuan badak, lisaun pasadu tenke apropria husi kada jerasaun foun. Maromak ne’ebé serbisu ba bei’ala sira iha pasadu prontu atu atua hodi troka jerasaun agora nian.
Maneira saida maka ita bele, nu’udar igreja, iha sentidu responsabilidade korporativa ne’ebé di’ak liu—katak, komprende ideia katak saida maka ita halo fó impaktu ba ema hotu iha igreja?
Segunda * 22 de Dezembru
Sinseridade no Lia-loos
Saida mak Josué apela ba ema Izraél sira atu halo (Jos 24:14, 15)? Saida maka signifika atu serbí Na’i ho sinseridade no ho lia loos?
_____________________________
Josué nia apelu espresa ho klaru faktu katak ema Israel sira tenke deside se, liuhosi lealdade ba sira nia Kriadór, atu mantein sira nia úniku no moris iha rai ka atu sai fali ida entre povu barak ne’ebé adora estátua, lahó identidade, objetivu ka misaun ne’ebé klaru. Hili maka sira nian.
Josué nia apelu iha parte rua: Israel tenke hamta’uk Na’i no serbí Nia “ho laran-moos no lia-loos”. Atu hamta’uk Na’i la signifika moris ida
husi nakdedar perpétuu no inseguransa emosionál. Ida-ne’e refere liu ba reverénsia no hakfodak ne’ebé mai hosi rekoñesimentu ba grandeza, santidade no infinitu Maromak nian ne’ebé labele komprende iha parte ida no ita-nia ki’ik, sala-na’in no finitude iha parte seluk. Atu hamtauk Maromak mak konxiénsia konstante ida kona-ba magnitude Ninia ezijénsia sira-nian, rekoñesimentu ida katak Nia la’ós de’it ita-nia Aman lalehan nian maibé mós ita-nia Liurai Divinu. Konxiénsia hanesan ne’e sei lori ba moris obediénsia ba Maromak (Lev. 19:14, Lev. 25:17, Deut. 17:19, 2 Reis 17:34). Enkuantu “ta’uk” deskreve atitude interiór ne’ebé tenke karakteriza ema Israel ida, rezultadu prátiku hosi reverénsia ba Maromak maka servisu
Servisu ne’ebé maka ezije ba Israel karakteriza ho rua Termu ebraiku: “iha laran-moos” no “iha lia-loos”. Termu dahuluk (tamim) barak liu uza hanesan adjetivu ida hodi deskreve perfeisaun hosi animál sakrifísiu nian. Termu daruak ne’ebé deskreve Israel nia servisu maka “lia-loos”, ka “fidelidade” (Ebr. ‘emet). Termu ne’e jeralmente signifika konstánsia no estabilidade. Baibain refere ba Maromak, ne’ebé nia karakterístika no karakteriza intrinsikamente ho fidelidade, ne’ebé maka manifesta ba Israel.
Ema ne’ebé fiel maka ema ne’ebé bele konfia no bele fiar. Bázikamente, Joshua husu ba Israel atu hatudu lealdade hanesan ba Maromak ne’ebé Maromak hatudu ona ba Ninia povu iha sira nia istória. La’ós de’it kumprimentu ba Ninia ezijénsia sira maibé saida maka mosu hosi konsisténsia interiór fuan nian ne’ebé la fahe. Sira nianmoris sira tenke reflete agradesimentu ba Maromak ba saida maka Nia halo ona ba sira. Bázikamente, ida-ne’e maka oinsá ita ohin loron tenke relasiona ho Jezús, mós.
Saida maka signifika ba ita-boot atu serbí Na’i “ho sinseridade” no “ho lia-loos”?Saida mak fatór balu neʼebé distrai Ita-nia moris neʼebé impede ita-boot nia devosaun tomak ba Maromak?
Tersa * 23 de Dezembru
Gratuita/Livre atu Serve
Nu’udar líder ida ne’ebé loos no fiel, Joshua respeita liberdade atu hili nia ema no hakarak katak Israel sei serbí Na’i ho opsaun livre duké obrigasaun. Ne’e maka pontu loloos ne’ebé maka hato’o hosi uza deliberadu verbu “hili” (haree Jos. 24:22). Iha pasajen sira seluk baḥar, “atu hili”, deskreve Yahweh nia eleisaun ba Israel (Deut. 7:6, 7; Deut. 10:15; Deut. 14:2). Israel livre atu dehan “lae” ba Yahweh hafoin sira nia eleisaun divina, maibé ida-ne’e sei la iha sentidu no absurdu. Israel bele dehan “sim” ba Maromak no kontinua moris, ka sira bele fila kotuk ba Nia no para atu eziste.Tanba saida maka ita-boot hanoin katak Josué foti pozisaun ida ne’ebé maka’as kona-ba relasaun sira Israel nian ho nasaun sira ne’ebé hale’u (Jos. 23:6–8, 12, 13)?
Saida maka Israel nia resposta ba Josué nia apelu (Jos. 24:16–18)? Tanba saida maka ita-boot hanoin katak Josué reajen ba sira nia resposta iha maneira ne’ebé nia halo (Jos. 24:19–21)?
__________________________
Iha sira nia resposta kategorikamente pozitivu, ema Israel sira rekoñese katak Maromak husi bei-ala sira no sira nia bei-ala sira agora mós “ita-nia Maromak” (Jos. 24:17, 18), ne’ebé sira prontu atu serbí ho lealdade ne’ebé la fahe. Hafoin afirmasaun inkestionavel ida kona-ba sira nia lealdade, ita sei hein liafuan afirmasaun no enkorajamentu husi Joshua. Maibé, ida-ne’e la’ós kazu. Diálogu entre Josué no povu hetan mudansa radikál ida iha ne’ebé Josué parese hala’o papél diabu nia defensór nian. Nia muda hosi ko’alia kona-ba Maromak nia providénsia grasiosa iha pasadu ba ameasa ema Israel sira ho imajen ida Maromak ida nian ne’ebé la fasil atu serbí.
Josué hatene instabilidade jerasaun dahuluk nian, ne’ebé promete atu halo tuir Maromak iha termu sira ne’ebé hanesan (Éxodo. 19:8, Êxodo. 24:3, Deut. 5:27) maibé sé maka haluha sira nia promesa sira enkuantu liafuan sira sei iha sira nia ibun (Ézodu 32). Nune’e, Josué, liuhosi retórika, hakarak halo Ema Israel sira hatene kona-ba buat oioin. Primeiru, desizaun atu serbí Maromak mak desizaun neʼebé sériu. Ida-ne’e sei tenke forma nasaun tomak tuir Maromak nia revelasaun. Bensaun sira neʼebé ita hetan hodi buka objetivu neʼe hatudu momoos, maibé konsekuénsia husi dezobediénsia mós ita tenke komprende didiʼak. Perdaun ba sala sira la’ós direitu inalienável umanidade nian maibé milagre grasa Maromak nian.
Segundu, ema Izraél nia desizaun atu serbí Maromak tenkesér sira rasik desizaun, la’ós buat ne’ebé maka líder ida impoin, maski Joshua.
Terseiru, Izraél tenke hatene katak ema labele serbí Maromak iha sira-nia an rasik forsa. Serbi Maromak la hetan liuhosi adezaun mekániku ba estipulasaun sira aliansa nian maibé liuhosi relasaun pesoál ho Na’i ne’ebé salva (kompara ho Êx. 20:1, 2; Deut. 5:6, 7)
Kuarta * 24 de Dezembru
Perigu sira husi idolatria
Lee Josué 24:22-24. Tanbasá mak Josué presiza repete ninia apelu ba ema Izraél atu soe sira-nia estátua sira?
_____________________________
Ameasa idolatria nian la’ós teóriku ida. Antes ne’e, iha rai-tetuk sira Moab, iha kontestu hanesan, Moisés husu desizaun hanesan (Deut. 30:19, 20). Maromak sira neʼebé ita haree agora laʼós Ejitu nian ka sira neʼebé iha mota sorin, maibé ita bele hetan “iha sira-nia leet”. Tanba ne’e, Josué husu ba nia povu atu inklina sira nia fuan ba Na’i. Termu ebraiku ne’ebé uza iha ne’e, natah, signifika “atu dada”, “atu hakru’uk”. Ida-ne’e deskreve Maromak ida ne’ebé hein atu hakru’uk no rona orasaun sira (2 Liurai sira 19:16; Sal. 31:2, 3; Dan. 9:18), no ida-ne’e mós atitude ne’ebé profeta sira husu ba Israel (Isa. 55:3, Jer. 7:24). Ne’e uza atu indika Salomão nia apostasia bainhira nia fuan inklina ba maromak estranjeiru sira (1 Reis 11:2, 4, 9). Ema nia fuan sala-na’in la iha tendénsia naturál atu hakru’uk no rona Maromak nia lian. Presiza desizaun konsiente sira husi ita-nia parte atu inklina ida-ne’e ba kumpre Maromak nia hakarak.
Ema Israel sira nia resposta literalmente lee: “Ami sei rona ba Nia lian.” Espresaun ida-ne’e subliña aspetu relasionál obediénsia nian. Israel la husu atu tuir beibeik regra sira ne’ebé laiha moris. Aliansa ne’e kona-ba relasaun moris ho Na’i, ne’ebé labele espresa tomak ho regulamentu de’it. Israel nia relijiaun nunka iha intensaun atu sai legalista; maibé, ida-ne’e atu sai konversa ida ne’ebé konstante iha fiar no domin ho Salvadór ida ne’ebé santu no mizerikórdia.
Maski hafoin povu nia promesa dala tolu atu serbí Na’i, ne’ebé implika, hanesan Josué haruka, hasai maromak estranjeiru sira hosi entre sira, laiha relatóriu ida katak ida-ne’e akontese duni. Iha livru tomak, sai hanesan kostume atu relata kona-ba kumprimentu Josué nia mandamentu sira (ka Moisés nian) nu’udar ezemplu sira obediénsia nian. Falta ida-ne’e agora iha livru nia rohan husik Joshua nia pedidu nakloke. Apelu sentrál husi livru atu serbí Na’i la’ós de’it ba Josué nia jerasaun maibé mós ba jerasaun foun ida-idak husi Maromak nia povu ne’ebé sei lee ka rona mensajen ida-ne’e.
Dala hira ona ó promete ba Na’i katak ó sei halo buat ruma; maibé depois ita-boot la halo? Tanba saida maka ita-boot la halo? Ita-boot nia resposta hateten saida ita-boot kona-ba grasa?
Kinta * 25 de Dezembru
Remata ho di’ak
Lee liafuan ikus sira husi livru Josué ne’ebé hakerek husiveditór inspiradu (Jos. 24:29–33). Oinsá liafuan sira-ne’e la’ós de’it haree fali ba Joshua nia moris maibé mós haree ba futuru?
_____________________________
Iha epílogu ne’ebé relata kona-ba Josué no Eleazar nia mate, amlulik boot lori livru Josué nian ba rohan ne’ebé maka’as. Hodi konta hamutuk hakoi Josué, hakoi Eleazar, no hakoi José nia ruin, autór kria kontraste entre moris iha rai-li’ur no inísiu moris iha rai. La presiza atu la’o-rai tan. Restu terrestre sira hosi líder sira la presiza lori hamutuk ho sira. Patriarka sira hakoi sira-nia parente sira iha fatuk-kuak ida (Gen. 23:13, 19; Gn. 25:9, 10), iha rai-lolon ne’ebé sosa iha Siquém (Gen. 33:19). Agora nasaun hakoi nia líder sira iha territóriu sira nia eransa rasik, nune’e iha sentidu permanénsia nian. Promesa sira ne’ebé fó ba patriarka sira kumpre ona. Yahweh nia fidelidade konstitui fiu istóriku ne’ebé liga Israel nia posteridade ba nia prezente no futuru.
Hanesan parágrafu konkluzaun sira livru nian liga narrativa tomak ba istória ida ne’ebé boot liu iha pasadu, sira mós loke dalan ba futuru. Eis-arsebispu Canterbury nian Lord George Cary, iha diskursu prinsipál ida hato’o iha Igreja Santa Trindade iha Shrewsbury, deklara katak Igreja Anglikanu maka “jerasaun ida dook hosi estinsaun.”
Tuir loloos, igreja sempre dook jerasaun ida hosi estinsaun, no nune’e mós ho Maromak nia povu iha Testamentu Tuan. Kapítulu boot ida iha istória Israel nian to’o nia rohan. Ninia futuru depende ba resposta saida maka nia sei fó ba pergunta barak ne’ebé maka kona-ba futuru. Israel sei sai leal ba Na’i? Sira sei bele kontinua knaar ne’ebé seidauk hotu atu sai na’in ba rai tomak? Sira sei bele kaer metin ba Yahweh no la sai envolveviha adorasaun ba estátua sira? Jerasaun ida iha Josué nia okos laran-metin ba Na’i; maibé jerasaun tuirmai sei mantein diresaun espirituál hanesan ne’ebé hetan ona trasa hosi nia líder boot? Jerasaun susesiva ida-idak husi Maromak niavema sira, lee livru Josué nian, tenke hasoru pergunta sira hanesan ne’e. Sira nian susesu depende ba natureza resposta sira ne’ebé sira fornese iha sira nia loron-loron moris no oinsá sira iha relasaun ho lia-loos neʼebé sira simu nuʼudar eransa.
Josué, hanesan Paulo, “luta funu di’ak” (2 Tim. 4:7).Saida maka xave ba Joshua nia susesu? Desizaun saida maka ita-boot halo presiza halo ohin atu nune’e bele remata ho garantia hanesan
salvasaun nian?
Sexta * 26 de Dezembru
Hanoin liután: Lee Ellen G. White, “The Last Words of Joshua,” pp. 522–524, in Patriarchs and Prophets.
“Satanás lohi ema barak ho teoria neʼebé bele fiar katak Maromak nia domin ba . Ninia povu boot tebes to’o Nia sei fó deskulpa ba sala iha sira; nia reprezenta katak enkuantu ameasa sira Maromak nia liafuan nian atu serve objetivu ida iha Ninia governu morál, sira nunka atu kumpre literalmente. Maibé iha Ninia tratamentu hotu ho Ninia kriatura sira Maromak mantein prinsípiu sira justisa nian hodi revela sala iha ninia karakter loloos—hodi hatudu katak ninia rezultadu sertu maka mizéria no mate. Perdaun inkondisionál ba sala nunka iha, no nunka sei iha. Perdaun hanesan ne’e sei hatudu abandonu ba prinsípiu sira justisa nian, ne’ebé mak fundasaun loloos ba governu Maromak nian. Ida-ne’e sei hakonu universu ne’ebé seidauk monu ho konsternasaun. Maromak hatudu ho laran-metin rezultadu sira husi sala, no se avizu sira-ne’e la loos, oinsá ita bele iha serteza katak Ninia promesa sira sei sai loos? Ida-ne’ebé hanaran benévolénsia ne’ebé sei tau justisa iha sorin la’ós benévolénsia maibé frakeza
“Entre ema-lubun neʼebé sai husi rai-Ejitu, iha ema barak neʼebé . sai ona adoradór sira ba estátua sira; no hanesan ne’e maka kbiit husi ábitu ne’ebé maka prátika ne’e kontinua ho segredu, to’o pontu ida, maski hafoin asentamentu iha Kanaan. Josué hatene kona-ba hahalok aat neʼe iha ema Izraél nia leet, no nia haree ho klaru perigu sira neʼebé sei akontese. Nia hakarak tebes atu haree reforma klean ida iha tropa ebraiku nia leet. Nia hatene katak se povu sira la foti pozisaun ida ne’ebé desididu atu serbí Na’i ho sira nia fuan tomak, sira sei kontinua haketak sira-nia an dook liután no dook liután hosi Nia. . . . Enkuantu parte ida hosi ema Ebreu sira maka adoradór espirituál sira, barak maka formalista de’it; laiha laran-manas ka laran-metin ne’ebé maka karakteriza sira nia servisu. Ema balu iha laran mak ema neʼebé adora estátua, neʼebé sei moe atu rekoñese sira-nia an hanesan ema neʼe.”—Ellen G. White, Signs of the Times, 19 Maiu 1881.
Pergunta ba Diskusaun:
- Koʼalia kona-ba liafuan neʼe nia arti: “Nia [Naʼi] mak santu . Maromak. Nia ema ida ne’ebé laran-moras
- Oinsá ita-nia domin ba Maromak iha ligasaun ho liberdade atu hiline’ebé Nia fó mai ita? Katak, ita bele hadomi duni se ita la hadomi duni iha liberdade? Domin loloos bele obriga ka lae? Se lae, tanbasá lae?
- Saida maka dalan prátiku sira ne’ebé maka líder sira igreja nian ohin loron bele hatutan ahi-oan ba jerasaun tuir mai?
- Hanoin kona-ba Josué nia moris no konkluzaun katak iha nia moris ema Israel sira serbi Na’i. Ita-boot nia konkluzaun saida gosta ema atu dezeña kona-ba ita-boot nia moris?





