Lisaun 5
“Oinsá atu estuda Bíblia”
Sábadu Lokraik
Lee no Estuda Semana Ida-ne’e nian: Joao 15:1-8; Mark 1:35; 1 kron 16:11; Sal 119:105; Isa 50:4; Isa 55:1-3
Versu Memoria: Nune’e Ha’u-nia liafuan ne’ebe sai hosi Ha’u-nia ibun, nia sei la fila mai Ha’u ho mamuk, maibe nia sei halo tuir Ha’u-nia hakarak hotu, no nia sei hetan susesu iha buat ne’ebe Ha’u haruka-nia halo. (Isaiah 55:11_Biblia Kadi).
Hanoin fali kona-ba tempu neʼebé Ita simu Ita-nia Bíblia primeiru. Karik Ita sei labarik, no Ita-nia família kristaun mak fó ida-neʼe ba Ita. Ka karik ita-boot sosa rasik nu’udar adultu. Maski ita-boot iha ita-boot nia Bíblia ba tempu naruk (karik ita-boot iha kópia liu ida), konsidera valór ne’ebé ita-boot tau ba Livru ida-ne’e. Ida-ne’e maka ita-boot nia sasán ida ne’ebé folin-boot liu, ka ita-boot konsidera hanesan buat baibain katak ita-boot iha Maromak nia Liafuan Moris iha ita-boot nia liman-fuan? Ita-boot luta atu sai konsistente bainhira lee ida-ne’e? Ita-boot hanoin ona: Ha’u hahú hosi ne’ebé? Oinsá ha’u lee Livru ida-ne’e atu sai besik liután ba Maromak?
Martin Luther hateten, “Durante tinan balun ha’u agora tinan-tinan lee Bíblia dala rua. Se Bíblia mak ai-hun boot ida, ne’ebé maka’as no ninia liafuan hotu-hotu mak sanak ki’ik sira, ha’u sei baku sanak hotu-hotu, ho laran-manas atu hatene saida mak iha no saida mak nia bele oferese.” Karik ita-boot esperiénsia tempu estudu Bíblia nian ne’ebé maka buras, loroloron, ka karik ita-boot nia Bíblia barak liu taka iha estante livru nian, realidade maka ita hotu bele dezenvolve tempu estudu Bíblia nian ne’ebé maka’as liu ho Maromak. Iha semana ida-ne’e ita sei esplora maneira prátiku balu atu estuda Maromak nia Liafuan ho di’ak liután.
* Estuda lisaun semana ida-ne’e nian hodi prepara ba loron Sábadu, 25 de Abril.
Domingu * 26 de Abril
“Oras”
Ita-boot tau ona ita-boot nia alarme antes uitoan duké baibain atu bele hadeer no lee ita-boot nia Bíblia? Ita-boot iha ona difikuldade atu hasai ita-boot nia an hosi kama no haree ba relójiu no hanoin, ha’u iha minutu 15 antes ha’u presiza hahú loron. Di’ak liu ha’u lalais! Ita-boot iha ona movimentu sira hodi halo orasaun badak ida ka lee kapítulu ida, hodi hetan de’it katak ita-boot nia konxiénsia hakmatek maibé ita-boot nia fuan la satisfeitu ho rezultadu molok ita-boot halai ba loron?
“Iha buat diʼak uitoan deʼit neʼebé ita hetan kuandu ita lee lalais deʼit Eskritura sira. Karik ema ida lee Bíblia tomak maibé la konsege haree Bíblia nia furak ka la komprende ninia arti neʼebé kleʼan no subar.”— Ellen G. White, Steps to Christ, p. 90.
Enkuantu iha duni bensaun sira ne’ebé mai hosi lee Bíblia—hanesan hemu hosi hidrante ahi nian (barak no lalais)—ne’e posivel atu lee Bíblia lalais no lakon buat barak. Maromak fó mai ita Ninia Liafuan ne’ebé inspiradu no folin-boot atu nune’e ita bele hatene liután kona-ba Nia (no, iha prosesu, liután kona-ba ita-nia an rasik, mós). Bainhira ita uza tempu atu haree Maromak nia karakter ne’ebé labele deskreve no furak no dalan sira ne’ebé Nia halo interasaun ho umanidade iha istória tomak, ita bele hadomi Nia liután. Rejistu kona-ba Ninia interasaun sira iha kedas ita-nia liman—maibé ita tenke hetan tempu, no uza tempu, atu koñese Maromak liuhusi lee Ninia Liafuan (Apóstulu sira-nia hahalok 17:11). Hanoin toʼok sujestaun sira tuirmai neʼe:
Husu ba Maromak atu tau hakarak ida iha ita-boot nia fuan ba Nia. Reklama promesa sira iha Jeremias 29:13 no Salmo 37:4. Konvida Nia atu hadeer ita-boot sedu liu fali baibain ka atu liberta tempu balun iha ita-boot nia loron atu halo ida-ne’e.
Entrega o nia tempu ba Maromak. Sim, ita-boot okupadu, no iha buat urjente barak atu halo. Maibé tempu ho Maromak maka folin-laek. Bá mesak iha fatin neʼebé hakmatek no lee Salmo 46:10 . Lee liafuan sira ka kanta ba Maromak knananuk “Ha’u Entrega Hotu”. Hanoin kona-ba área sira iha ita-boot nia moris ne’ebé karik labele rende no oferese sira ba Maromak.
Gasta tempu ho Maromak maski ita-boot sente ladún iha vontade. Hanesan presiza hilin konxiente no planu asaun atu sai saudavel (halo ezersísiu, han di’ak), presiza hilin konxiente atu iha relasaun besik ho Maromak. Hanoin katak toman foun sira bele lori pelumenus loron 21 atu forma, no ita nunka bele hetan susesu lahó Espíritu Santu nia tulun.
Lee filafali João 15:1-8. Saida maka Jezús hateten mai ita kona-ba hela iha Nia, no tanbasá ida-ne’e importante tebes ba ita-nia fiar?
Segunda * 27 de Abril
“ Fatin ida”
Jezús maka ita-nia ezemplu perfeitu iha buat hotu, no bainhira ko’alia kona-ba devosaun pesoál sira, ida-ne’e la diferente. Saida maka Marcos 1:35 hateten mai ita kona-ba Jezús nia tempu ho Nia Aman?
___________
Maski Marcos 1:35 maka versíkulu ida de’it, ita bele aprende buat barak iha ne’e hosi Jesus nia ezemplu. Molok loro-matan mosu, Nia muda Nia-an ba fatin ida ne’ebé hakmatek no hakmatek atu nune’e Nia bele hamutuk ho Nia Aman. Ita-boot bele imajina senáriu—Jezús, tuur iha Tasi Galileia nia sorin ka iha foho nia sorin, reza no ko’alia ho Nia Aman molok mundu ne’ebé hale’u Nia hadeer? Maski versíkulu ida-ne’e deskreve Jezús nia kompromisu ba orasaun, ita haree ho klaru katak ida-ne’e maka prioridade ida ba Nia. Laiha dúvida katak tempu ida-ne’e maka fó forsa ba Nia atu hasoru buat hotu ne’ebé Nia tahan. Se Jesus presiza ida-ne’e atu hahú loron-loron, oinsá liután ita presiza? Maromak hateten mai ita, “ ‘Buka Ha’u nia oin,’ ” no Nia hein katak ita nia resposta sei sai “ ‘Ita nia oin, Na’i, ha’u sei buka’ ” (Sal. 27:8). Saida maka 1 Crônicas 16:11 hatete kona-ba oinsá ita tenke buka Nia oin?
Saida maka 1 Crônicas 16:11 hatete kona-ba oinsá ita tenke buka Nia oin?
________________
Ita-boot iha fatin ida ne’ebé ita-boot bele bá kada dadeer atu hamutuk ho Maromak? Karik ita-boot bele hetan kadeira ida iha janela nia sorin, fatin ne’ebé hakmatek iha liur, ka mezmu dapur nian, iha ne’ebé ita-boot bele mai loroloron hodi tuur iha Jezús nia ain hodi aprende husi Maromak nia Liafuan. Tur iha Jesus nia ain maka fatin di’ak liu atu tuur (Lucas 10:39–42). Hodi forma toman loroloron nian atu bá fatin ruma hodi pasa tempu ho Maromak, ita-boot sei iha posibilidade boot liu atu fila fali ba ne’ebá loron-loron. Keta sai dezanimadu bainhira ita-boot lakon loron ida iha ne’e ka iha ne’ebá, tanba mosu emerjénsia sira, no karik ita-boot labele gasta tempu ho Maromak. Maibé koko atu labele husik tempu barak liu hodi la gasta tempu hamutuk ho Maromak. Hanoin katak iha relasaun ida ne’ebé metin ho Maromak maka desizaun loroloron nian, ida ne’ebé ita-boot bele hahú fali, ohin, se ita-boot hili atu halo.
Durante semana liubá, tempu hira mak ita-boot gasta hodi halo orasaun no lee Bíblia? Saida maka ita-boot nia resposta hateten ba ita-boot kona-ba mudansa sira ne’ebé ita-boot bele halo iha ita-boot nia prioridade sira?
Tersa * 28 de Abril
“Estuda Bíblia neʼebé kleʼan”
Maski ita-boot la presiza sai matenek-na’in atu estuda Bíblia, oinsá ita-boot bele estuda Bíblia ho klean?
Reza: Imposivel atu hatete demais importánsia orasaun nian hanesan livru nia rohan (no marka livru sira iha) ita-boot nia tempu estudu Bíblia nian. Ellen G. White hateten mai ita katak bainhira ita mai lee Bíblia, ita la mesak. Hodi konvida Espíritu Santu atu sai ita-nia matadalan, ita rejeita distrasaun sira seluk hotu, no inimigu halai. “Ema nunka bele estuda Bíblia lahó orasaun. Espíritu Santu deʼit mak bele halo ita sente importánsia husi buat sira-neʼe neʼebé fasil atu komprende, ka hanetik ita atu luta hasoru lia-loos neʼebé susar atu komprende.”— The Great Controversy, p. 599, 600.
Lee no Hakerek: Bele dehan katak diferensa prinsipál entre lee de’it Bíblia no estuda ida-ne’e mai hosi aktu xave ida: hakerek. Hakerek ajuda ita atu hamenus ita-nia hanoin sira, reflete kona-ba Maromak nia Liafuan, no serbisu liuhosi ida-ne’e ho ritmu ida ne’ebé observasaun, interpretasaun, aplikasaun, no kompromisu bele akontese. Ida-ne’e mós ajuda ita-nia ideia inisiál sira ne’ebé namkari atu serbisu rasik—husi ita-nia ulun, ba ita-nia pluma, no depois ba ita-nia fuan ba loron ne’e. Ita mós iha posibilidade boot liu atu hanoin-hetan buat ruma ne’ebé ita hakerek ona (Sal. 119:15, 16). Se ita-boot labele hakerek ita-boot nia hanoin sira, koko lee Bíblia ho lian maka’as (ka rona ba ida-ne’e), tuir fali ho ita-boot nia hanoin sira hanesan orasaun ida ba Maromak.
Fahe: Hatete ba ema ida saida maka ita-boot aprende ona. Ida-ne’e sei hametin ida-ne’e iha ita-boot nia hanoin no enkoraja ema seluk. Hili livru badak ida husi Bíblia atu hahú (hanesan Jonas, Marcos, Filipe, ka 1 João), no neineik-neineik lee ita-boot nia dalan. Iha ne’e aprosimasaun simples ida ne’ebé ita-boot bele aplika ba versíkulu ida (métodu versíkulu-ba-versíkulu), pasajen ida, ka kapítulu tomak:
- Halo orasun atu Espíritu Santu bele orienta ita-boot nia hanoin no halo kmaan ita-boot nia fuan bainhira ita-boot lee.
- Hili Bíblia nia versíkulu ka pasajen ida.
- Hakerek pasajen iha jornál ka parte sira hosi pasajen ne’ebé destaka bainhira ita lee.
- Lee fali pasajen ho orasaun no subliña ideia xave sira.
- Hakerek saida maka ideia sira ne’ebé subliña hateten ba ita-boot.
- Reza kona-ba ideia sira-ne’e no oinsá sira fó impaktu ba ita-boot nia relasaun ho Maromak.
- Konsidera ho sé maka ita-boot bele fahe ida-ne’e ohin. “Bainhira de’it Maromak nia povu buras iha grasa, sira sei hetan beibeik komprensaun ida ne’ebé klaru liu kona-ba Ninia liafuan. Sira sei dixerni naroman foun no furak iha ninia lia-loos sagradu sira. Ida-ne’e loos ona iha istória igreja nian iha era hotu-hotu, no nune’e sei kontinua to’o rohan.”—Ellen G. White, Counsels to Writers and Editors, pp.
Iha dalan saida maka ita-boot hetan mensajen iha sitasaun iha leten ne’ebé loos ba ita-boot? Haree mós Salmo 119:105 .
Kuarta * 29 de Abril
“ Bensaun Duplu ou Dobradu”
Iha dalan barak neʼebé ita bele estuda ita-nia Bíblia, hanesan métodu versíkulu ba versíkulu (neʼebé temi tiha ona), estuda kapítulu, estuda tema, estuda liafuan, ka estuda livru. Ita bele estuda ho konkordánsia no disionáriu Bíblia nian, no ita bele lee Bíblia hamutuk ho série Konflitu Idade sira-nian atu hetan informasaun adisionál. Ita bele bá pasiar iha liʼur iha natureza no rona Bíblia neʼebé ema lee ba ita, ka hasoru malu ho kolega ka grupu kiʼik atu estuda hamutuk.
Iha dalan hanesan ne’ebé ita mantein ita-nia amizade moris ho variedade no aventura foun sira, ita tenke mantein ita-nia enkontru loroloron ho Maromak fresku no vibrante hodi uza métodu oioin bainhira ita estuda Bíblia. Sempre iha buat barak atu aprende!
Buat ida ne’ebé sei ajuda mantein ita-boot nia tempu estudu Bíblia vibrante maka fahe ho ema seluk saida maka ita-boot deskobre ona. Bainhira ita esplika saida maka ita aprende ona, prosesu halo rezumu, sintetiza konsolida ita nia hanoin sira. Ida-ne’e ajuda ita atu mantein koñesimentu. Bensaun duplu maka bainhira ita fahe no diskute ho ema seluk, konversa espirituál sei dezafia no hametin imi na’in-rua. Dala barak bainhira ita fahe ka hanorin ema seluk maka aprendizajen klean liu akontese iha ita-nia hanoin rasik. Ita mós sei haree katak saida maka ita estuda loroloron la’ós de’it Maromak nia mensajen ba ita maibé mensajen ba ema seluk.
Lee Isaías 50:4 . Saida maka versíkulu ida-ne’e hateten mai ita kona-ba iha relasaun ho Maromak no oinsá ida-ne’e bele fó impaktu ba ita-nia relasaun ho ema seluk?
____________
Ita-nia tempu estuda Bíblia mesak laʼós deʼit hametin ita, maibé ida-neʼe ajuda ita atu fó laran-manas ba ema seluk neʼebé karik ita hasoru durante loron. Ida-ne’e bele sai bensaun duplu.
Ita-nia moris espirituál hanesan maratona ida. Husu ba Na’i atu halai nafatin ho konstánsia, hodi tau matan ba objetivu (Fil. 3:14). Labele sente dezanimadu se ita-boot la’o neneik uitoan ba tempu balun, maibé halo mudansa nesesáriu ruma iha ita-boot nia moris atu mantein ita-boot nia relasaun, no espesífikamente ita-boot nia tempu estudu Bíblia no orasaun, vibrante. Tanba loos duni, ida-ne’e maka moris rohan-laek, atu ita bele hatene Maromak ohin (João 17:3). Ita-nia kompromisu loroloron nian atu hela iha Nia no iha Ninia Liafuan maka muda ita-nia moris.
Lee testu memória semana ida-ne’e nian no konsidera ninia signifikadu. Saida maka ita-boot estuda daudaun? Ho sé maka ita-boot bele fahe ida-ne’e?
Kinta * 30 de Abril
‘Ne’e midar tebes!
Hanoin kona-ba ita-boot nia sobremesa favoritu. Ida-ne’e di’ak ba ita-boot nia saúde? Karik ita-boot uza modo-tahan hanesan edulkorante, ka ita-boot bele uza modo-tahan Manuka ba nia benefísiu medisinál sira. Se ita-boot koko ona honeycomb, ita-boot sei hatene oinsá midar nia testura ne’ebé kmaan bainhira nia nakfera iha ita-boot nia nanál.
Iha Salmo 119:103, 104, salmista deskreve Bíblia hanesan bani-been—metáfora ida ba ksolok: “Oinsá Ita-boot nia liafuan sira midar ba ha’u, midar liu fali bani-been ba ha’u ibun, liuhusi Ita-boot nia ukun-fuan sira ha’u hetan komprensaun”.
Saida maka signifika katak “liuhusi Ita-boot nia ukun-fuan sira ha’u hetan komprensaun” (Sal. 119:104). Tanba saida maka ideia ida-ne’e importante atu komprende saida maka estudu Bíblia halo ba ita?
_____________________
Sim, Maromak nia liafuan sira midar duni ba ita-nia klamar no la hanesan ho buat seluk ne’ebé mundu oferese mai ita. La hanesan ho sobremesa barak, Maromak nia Liafuan nia midar maka kura ita-nia klamar no muda moris ba ita-nia personajen sira. Se ita-boot dook ona hosi Maromak, ita-boot bele hakneak, loke Ninia Liafuan, no hemu hosi bee moris ne’ebé mesak de’it sei satisfás.
Iha Isaías 55:1–13, profeta habelar mensajen ne’ebé temi iha leten. Gasta tempu uitoan atu lee kapítulu ida-ne’e agora, no depois hatán ba pergunta sira-ne’e:
• Saida mak Na’i fó ba sira ne’ebé hakbesik ba Nia, atu “han” husi Ninia Liafuan?
• Saida maka Ninia konvite ba ita-boot iha ne’e?
• Saida mak Ninia dezafiu?
• Saida mak Ninia promesa?
________________
Maromak nia Liafuan moris no kbiit-na’in tesi diretamente ba ita-nia fuan, hanoin, no klamar bainhira nia dezafia ita atu buras iha Kristu. Maibé ida-ne’e bele halo ida-ne’e ba ita de’it iha grau ne’ebé ita uza tempu no esforsu (no sim, ida-ne’e presiza esforsu) atu profunda iha Liafuan ho atitude submisaun no haraik-an no vontade atu halo tuir saida maka nia hanorin.
Saida maka dalan konkretu sira ne’ebé ita-boot bele “buka Na’i enkuantu Nia bele hetan” (Isa. 55:6)?
Sexta * 24 de Abril
Hanoin Liután: Objetivu husi estudu Bíblia maka atu koñese Maromak no atu haburas ita-nia relasaun ho Nia, tanba ida-ne’e maka moris rohan-laek—atu hamutuk nafatin ho Maromak ne’ebé ita hadomi (João 5:39, João 17:3). Parte ida husi relasaun ruma maka envolvimentu mútuo. Ita lee iha Apokalipse 3:20 katak Jezús buka atu iha ida-ne’e ho ita, maibé ita tenke realiza katak, nu’udar kriadu, ita sempre bele aprende liután kona-ba ita-nia Kriadór. Hanesan ema neʼebé keʼe fatuk-murak neʼebé folin-boot, ita mós tenke buka beibeik Bíblia. Sempre iha buat barak atu aprende, la importa dala hira ita lee ona istória ka pasajen Bíblia nian. “Saida de’it mak bele sai ema nia avansu intelektuál, keta husik nia hanoin ba momentu ida katak la presiza buka kle’an no kontínuu iha Eskritura sira ba naroman boot liu. Nu’udar povu, ita ida-idak simu bolun atu sai estudante profesia nian.” Ellen G. White, Konsellu sira ba Hakerek-na’in no Editór sira, p. 41.
Ita mós labele koko atu halo Bíblia tuir ita-nia opiniaun ka hanoin rasik. “Oinsá mak ita sei buka Eskritura sira? Ita sei dudu ita-nia estaka doutrina nian ida tuir ida seluk, no depois koko atu halo Eskritura tomak tuir ita-nia opiniaun sira ne’ebé estabelese ona? Ka ita sei lori ita-nia ideia no hanoin sira ba Eskritura sira, no sukat ita-nia teoria sira iha sorin hotu-hotu ho Eskritura lia-loos nian? Ema barak ne’ebé lee no hanorin Bíblia, la komprende lia-loos ne’ebé folin-boot ka hanorin sira estuda hela. .Ema barak fó signifikadu ba liafuan sira husi Eskritura neʼebé tuir sira-nia hanoin rasik.”—Ellen G. White, Konsellu ba Hakerek-naʼin no Editór sira, p. 36.
Pergunta ba Diskusaun:
- Ita-boot baibain mai ho atitude saida? Iha buat ruma ne’ebé presiza atu muda? Tanbasá maka atitude ida haraik-an no rende nian ba Liafuan maka krusiál tebes?
- Iha opiniaun ruma ne’ebé estabelese ona ne’ebé karik ita-boot presiza tau iha sorin atu permite Eskritura atu ko’alia rasik? Se nuneʼe, oinsá mak Ita bele komesa halo orasaun kona-ba sira agora kedas?
- Oinsá maka orijinalidade bele sai hanesan obstákulu ida iha ema ida nia relasaun esterna ho Maromak? Katak, oinsá maka hakarak atu hetan buat foun no inovadora bele lori ema ida ba dalan sala, liuliu se sira halo ida-ne’e ho objetivu egoísta?
Rezumu: Estudu Bíblia pesoál maka importante liu atu iha relasaun ne’ebé metin no metin ho Maromak. Maromak nia Liafuan ko’alia ba ita-nia moris iha sékulu XXI iha maneira sira ne’ebé signifikativu, hanesan mós iha sékulu sira liubá. Iha maneira ne’ebé hanesan atu mantein amizade ruma moris, ita tenke buka dalan sira atu mantein ita-nia moris devosionál moris bainhira ita hela iha Jezús, hodi fiar Ninia promesa katak Ninia Liafuan “ ‘sei la fila fali mai Ha’u mamuk, maibé sei kumpre saida maka Ha’u hakarak, no sei buras iha buat ne’ebé Ha’u haruka nia ba’ ” (Isa. 55:11).





