Edit Template

Livru Eskola Sabatina Tetun Lisaun 6 Prezente Espíritual sira

Lisaun 6 

 “Prezente Espíritual sira”

Sábadu Lokraik

Lee no Estuda Semana Ida-ne’e nian: 1 Kor 12; Ef 4:11-13; 1 Kor 13; 1 Ped 4:8-11; 1 Kor 14:27; Amos 3:7

Versu Memoria: “Buka tuir domin no haka’as aan atu hetan prezenti espiritual sira, liu-liu katak imi bele fo sai profesia.” (1 Kor 14:1_Biblia Kadi)

Hanesan ema nia isin, igreja ida de’it maibé iha membru barak, ida-idak ho knaar, funsaun no don ne’ebé la hanesan. Pratika ho domin, don espirituál sira-ne’e promove sentidu unidade nian ne’ebé reflete karakter Maromak trindade nian.

Iha semana ida-ne’e ita sei halo levantamentu ba 1 Korintu 12-14 no ninia hanorin kona-ba don espirituál sira. Seksaun ida-ne’e halo parte iha unidade ida ne’ebé boot liu uitoan, iha ne’ebé Paulo trata kona-ba hahalok sarani ne’ebé hein iha ambiente relijiozu sira (1 Korintu 11–14). Paulo nia preokupasaun prinsipál iha relasaun ho problema halibur malu ne’ebé la iha orden. Nia resposta ba problema ida-ne’e maka igreja maka isin ida ne’ebé nia parte sira iha funsaun oioin ne’ebé kontribui ba “edifikasaun Kristu nia isin nian” (Ef. 4:12). Ho liafuan badak, Maromak fó ba igreja don espirituál sira atu nune’e bele promove unidade liuhosi diversidade.

Konserteza, Paulo iha nafatin iha nia hanoin problema faksionalizmu ne’ebé aborda iha kapítulu haat dahuluk 1 Korintu nian, iha ne’ebé resposta ba falta akordu entre membru igreja sira maka unidade iha Kristu. Agora, nia dezenvolve ideia ne’e hodi aprezenta nia komprensaun kona-ba papél don espirituál sira-nian. Tuir Paulo, unidade iha Kristu no Espíritu maka meiu úniku atu evita skisma sira.

Estuda lisaun semana ida-ne’e nian hodi prepara ba loron Sábadu, 8 de Agustu.

Domingu * 2 de Agostu

Prezente oioin

Iha 1 Korinto 12:1, Paulo introdús tópiku foun ida ho fórmula “agora kona-ba”. Matenek-na’in sira diskute se nia ko’alia kona-ba “prezente espirituál sira” ka “ema espirituál sira” tanba fraze gregu tōn pneumatikōn permite interpretasaun rua ne’e. “Prezente espirituál sira” maka di’ak liu tuir 1 Korinto 12:4, iha ne’ebé Paulo refere ho klaru ba prezente espirituál sira. Iha 1 Korinto 12:2, 3, Paulo hatudu katak Espíritu nia prezente dahuluk maka konfisaun ho aten-barani katak Jezús maka Na’i. Iha tempu Testamentu Foun, atu dehan katak Jezús maka Na’i hanesan atu dehan katak César la’ós (Apóstolu sira-nia hahalok 17:7; mós João 19:12, 15). Ida-ne’e haree hanesan sedisaun hasoru podér imperiál no, tanba ne’e, hetan kastigu mate.

Jezús no Paulo subliña katak fiar iha Maromak—maske hasoru persegisaun no ameasa mate nian—mak prezente ida husi Espíritu. Tuir loloos, fiar maka prezente báziku liu. La’ós surpreza, fiar maka primeiru iha lista iha 1 Korinto 13:13. Katak fiar maka prezente espirituál ida ne’ebé klaru iha Paulo nia deklarasaun iha 1 Korintu 12:9. Maibé, iha prezente barak seluk tan. Faktu katak Espíritu Santu fahe tipu don oioin “ba ida-idak tuir Nia hakarak” (1 Kor. 12:11) prova katak sira hotu nesesáriu.

Lee 1 Korinto 12:1–6. Saida maka énfaze hosi pasajen ida-ne’e?

___________________________

Repetisaun “variedade sira” nian subliña multiplisidade prezente sira-nian. Saida maka Paulo hanaran nu’udar “prezente espirituál sira” iha 1 Korintu 12:1 dezenvolve iha versíkulu 4-6, liuhosi ângulu tolu ne’ebé la hanesan: “prezente sira” (karisma), “servisu sira” ka “ministériu sira” (diakonia), no “atividade sira” (energēma). Maski liafuan sira-ne’e signifika buat oioin, importante atu la halo distinsaun di’ak entre sira tanba paralelizmu pasajen nian. Ema ida mós tenke nota katak don espirituál sira dezeña atu promove unidade bazeia ba Maromak nia karakterístika trinidade (haree mós Ef. 4:8–11). Enkuantu Espíritu fó prezente sira ba ema fiar-na’in sira, Maromak maka fó kbiit ba sira atu serbí Kristu iha komunidade fiar-na’in sira-nian (1 Kor. 12:5, 6). Ema fiar-na’in ida-idak hetan prezente sira ida-idak (1 Kor. 12:11), maibé sira hotu atu fó benefísiu ba komunidade fiar-na’in sira nian tomak.

Haree fali Paulo nia énfaze kona-ba unidade. Tanba saida maka ida-ne’e importante tebes ba igreja?Ho laran-metin ba sira-nia koñesimentu, ema “forte” sira fiar katak han ai-han neʼebé hasaʼe ona ba estátua la perigu. Hanesan ita sei haree iha loron-kuarta no

Kinta-feira, Paul fó ba sira direitu ne’e iha kondisaun balu. Maibé, se ida-ne’e sai hanesan fatuk sidi nian ba “ema fraku” (1 Kor. 8:9), ida-ne’e tenke evita. Sarani sira tenke pratika auto-negasaun tanba domin ba Kristu no ema seluk.

Paulo argumenta katak, lahó domin, koñesimentu bele sai buat aat ida (1 Korintu 8). Iha situasaun saida de’it maka koñesimentu lahó domin bele sai aat duni?

Segunda * 3 de Agostu

Unidade liuhosi diversidade

Linguajen unidade nian ne’ebé introdús iha 1 Korintu 12:4–6 (“Espíritu hanesan”, “Na’i hanesan”, no “Maromak hanesan”) dezenvolve iha restu 1 Korintu 12. Ida-ne’e hatudu hosi Paulo nia uza fraze sira hanesan “Espíritu ida de’it” (1 Kor. 12:11), “isin ida de’it” (1 Kor. 12:12), “isin” (1 Kor. 2:12). 12:12, 13, 20), “Espíritu ida de’it” (1 Kor. 12:13 [dala rua]), no “tau matan ba malu hanesan de’it” (1 Kor. 12:25).

Iha konseitu unidade nia sorin, Paulo destaka diversidade membru sira iha Kristu nia isin liuhosi espresaun sira hanesan “membru barak” (1 Kor. 12:12, 20), “ita hotu hetan batizmu” (1 Kor. 12:13), “la’ós membru ida de’it maibé barak” (1 Kor. 12:14), “isin tomak” (1 Kor. 12:17), “ida-idak husi sira” (1 Kor. 12:17). 12:18), “isin nia parte sira” (1 Kor. 12:22, 23), no “parte hotu” (1 Kor. 12:26). Énfaze ida-ne’e ba unidade no diversidade indika katak don espirituál sira hakarak promove unidade liuhosi diversidade.

Unidade ida-ne’e iha diversidade nia leet tenke reflete karakter Maromak nian. Aman mak ema ida, Oan mak ema seluk, no Espíritu Santu ema seluk. Sira na’in tolu mantein sira nia individualidade enkuantu serbisu hamutuk atu edifika igreja no fó kbiit ba nia ba misaun (1 Kor. 12:4-6, Ef. 4:11-13).

Lee 1 Korintu 12:12–31. Tanbasá mak analojia kona-ba isin ida ho ninia parte barak apropriadu atu reprezenta igreja no ninia membru sira?

________________________________

Hanoin sentrál ida iha 1 Korintu 12 maka katak maski isin nia membru sira individualmente diferente tebes hosi ida seluk (1 Kor. 12:15-20), sira hotu dependente ba malu (1 Kor. 12:21-26). Ain sira depende ba matan atu haree sira tenke la’o ba ne’ebé; iha nia fatin, matan labele kona buat ida—liman de’it maka bele. No mós, ideia katak membru balu fraku liu (1 Kor. 12:22) ka ladún iha onra (1 Kor. 12:23) duké sira seluk maka impresaun de’it, tanba hotu-hotu nesesáriu (1 Kor. 12:22).

Infelizmente, iha tendénsia ida entre ema Korintu sira atu valoriza prezente balu hodi la tau matan ba prezente sira seluk. Atu hadi’a ema Korintu sira atu labele halo sala ida-ne’e, Paulo bolu sira nia atensaun ba domin, ne’ebé maka “dalan ida ne’ebé di’ak liu” (1 Kor. 12:31). Ho liafuan seluk, la haree ba prezente saida deʼit, se ita pratika ho matenek no ho domin, ida-neʼe sei halo Maromak kontente.

Haree lista sira prezente nian iha 1 Korinto 12:8–10, 28; Roma 12:6–8; no Éfeso 4:11. Ita-boot nia prezente saida? Oinsá ita-boot bele uza ida-ne’e atu harii Kristu nia isin? “Atu la serbisu” atu hetan moris (1 Kor. 9:6). Paulo no Barnabé iha direitu atu hetan saláriu ba sira nia serbisu misionáriu (1 Kor. 9:4-6). Paulo halo tenda sira hodi hetan moris (Apóstulu sira-nia hahalok 18:3), maibé ita lahatene saida maka Barnabé nia serbisu. Ita hatene katak nia laran-luak tebes (Apóstulu sira-nia hahalok 4:36, 37), no nuneʼe, ​​nia prontu atu sustenta nia an rasik.

Iha 1 Korinto 9:7–11, Paulo dezenvolve ideia 1 Korinto 9:6 atu hatudu katak justu ba nia ho Barnabé atu buka moris husi igreja (1 Kor. 9:11, 12). Na’i rasik haruka, “Ema ne’ebé haklaken evanjellu tenke moris husi evanjellu” (1 Kor. 9:14; kompara ho 1 Tim. 5:18). Maski nune’e, Paulo dehan, “Ami la uza direitu ne’e” (1 Kor. 9:12). Nune’e, Paulo aprezenta nia-an nu’udar ezemplu auto-negasaun nian (1 Kor. 9:1-18) no argumenta katak ida-ne’e fó benefísiu ba haklaken evanjellu nian iha Korintu (1 Kor. 9:19-23).

Saida maka buat sira ne’ebé, maski karik sira deve ba ita-boot, ita-boot bele sai di’ak liu atu husik atu sai sasin ida ne’ebé efetivu liu ba Nai?

Tersa * 4 de Agostu

“Dalan ida-ne’ebé exelente liu”

“Domin la’ós prezente ida de’it entre prezente barak. Ida-ne’e maka meius ne’ebé maka prezente hotu-hotu atinje sira nia objetivu finál.”—Carl P. Cosaert, “1 Corinthians,” Andrews Bible Commentary: New Testament (Berrien Springs, MI: Andrews University Press, 2022), p. 1643.

Lee 1 Korinto 13:1-7 no 1 Pedro 4:8-11. Saida maka papél domin nian kona-ba don espirituál sira?

____________________________

Primeiru Korintu 13 hanorin katak liuhosi domin de’it maka bele uza prezente espirituál sira ho apropriadu. Paulo hahú 1 Korinto 13 hodi refere ba prezente sira ne’ebé temi iha 1 Korinto 12, hodi subliña de’it sira nia falta valór se la’ós domin. Nune’e, koñesimentu (1 Kor. 12:8) no fiar (1 Kor.

12:9), mezmu fiar ida “hodi hasai foho sira” (1 Kor. 13:2), maka

laiha buat ida lahó domin (1 Kor. 13:2). La ho domin, abilidade atu ko’alia iha lian oioin (1 Kor. 12:10, 28, 30) redús de’it ba “gong ne’ebé lian maka’as ka símbalu ne’ebé lian maka’as” (1 Kor. 13:1). Nune’e mós, maski prezente importante profesia nian la’ós buat ida lahó domin (1 Kor. 13:2).

Iha 1 Korinto 13:4-7, Paulo foka ba saida maka domin no saida maka la’ós; liuliu, saida maka domin halo no saida maka nia la halo. Verbu sira ne’ebé nia hili atu karakteriza domin indika domin la’ós buat ida ne’ebé ita sente maibé buat ida ne’ebé ita pratika. Nuneʼe, ​​Paulo temi katak domin (1) hatudu pasiénsia; (2) hatudu laran-diʼak; (3) haksolok ho lia-loos; (4) lori buat hotu; (5) fiar buat hotu; (6) hein buat hotu; no (7) tahan buat hotu. Inversamente, domin (1) la inveja; (2) la gaba-an; (3) la inflasiona ho arogánsia; (4) la iha hahalok ne’ebé la edukadu; (5) la buka nia [direitu] rasik; (6) la sai irritadu lalais; (7) la rai rejistu kona-ba sala sira; no (8) la gosta halo sala.

Totál verbu 15 ne’e fó orientasaun sólidu ba hahalok apropriadu iha prátika prezente sira-nian. Notavelmente, diskusaun ida-ne’e kona-ba natureza loloos domin nian maka entre 1 Korintu 12 no 14, iha ne’ebé Paulo trata konflitu kona-ba don espirituál sira. Loos duni, domin mak xave atu uza ho matenek prezente espirituál sira. Domin mós tau iha sorin-sorin ho fiar no esperansa, “maibé ida ne’ebé boot liu maka domin” (1 Kor. 13:13).

Tanbasá mak domin importante tebes ba ita-nia fiar? Maneira saida maka di’ak liu atu esperiénsia realidade Maromak nia domin nian duké buka ho orasaun atu reflete domin ne’e ba ema seluk?

Kuarta * 5 de Agostu

Prezenti ko’alia iha lian oioin

Oinsá ho prezente atu koʼalia língua oioin? Iha liña ho manifestasaun don nian iha fatin seluk iha Bíblia (Marcos 16:17, Apóstolu sira-nia hahalok 2:1-13, Apóstolu sira-nia hahalok 10:44-48, Apóstolu sira-nia hahalok 19:6), prezente lian oioin nian iha 1 Korintu provavelmente abilidade ne’ebé Espíritu fó atu ko’alia iha lian estranjeiru sira.

Paulo temi kona-ba don ko’alia lian oioin iha lista don sira-nian iha 1 Korinto 12:8-10 (haree mós 1 Kor. 12:28, 30; 1 Kor. 13:1, 8). Maibé, nia refere beibeik ba ida-ne’e iha 1 Korinto 14. Loos duni, liafuan Gregu glōssa (“nanál”) mosu dala ruanulu liu iha 1 Korinto 12-14, ho akontesimentu dala sanulu-resin-lima iha 1 Korinto 14 de’it. Aleinde sira-ne’e, liafuan gregu heteroglōssos (“lian seluk”) mós mosu, iha 1 Korinto 14:21. Númeru referénsia aas ida-ne’e ba don ko’alia lian nian sujere katak asuntu ida-ne’e sai preokupasaun partikulár ba Paulo. Uzu sala no abuzu prezente ida-ne’e hosi igreja iha Korintu hamosu dezorden no konfuzaun iha kultu públiku (1 Kor. 14:23, 27, 33, 40).

Lee 1 Korinto 14:5, 13, 26, 27 no 1 Korinto 12:10, 30. Instrusaun partikulár saida mak Paulo fó kona-ba kbiit atu koʼalia língua oioin?

__________________________

Razaun tanbasá maka don atu ko’alia iha lian oioin tenke la’o hamutuk ho ida atu interpreta sira maka tanba lian sira tenke bele komprende (1 Kor. 14:9); se lae, laiha benefísiu atu uza prezente (1 Kor. 14:6). Ida-ne’e esplika tansá maka Paulo tau énfaze maka’as ba interpretasaun no komprensaun. Klaru katak, nia kritika la’ós don lian oioin nian rasik, maibé, hanesan ita sei haree aban, prominénsia ne’ebé demais ne’ebé ema Korintu sira atribui ba ida-ne’e, ne’ebé lori ba neglijénsia don profesia nian.

Iha pontu ida-ne’e, importante atu nota katak maski Paulo hakarak atu ema Korintu hotu-hotu bele ko’alia lian estranjeiru sira (1 Kor. 14:5), nia la hein katak ida-ne’e sei akontese (1 Kor. 12:10). Nune’e, hanoin katak “ema hotu tenke ko’alia lian oioin molok reklama batizmu iha Espíritu Santu maka perversaun ida hosi Paulo nia hanorin iha 1 Korinto 12 no 14.”—Raoul

Dederen, Manuál Teolojia Adventista Loron Hitu nian, Série Referénsia Komentáriu, vol. 12 (Hagerstown, MD: Review and Herald Publishing Association, 2001), p. 620.

Iha ema ruma iha ita-boot nia igreja ne’ebé ko’alia lian seluk? Oinsá sira bele uza abilidade ida-ne’e atu to’o ba ema seluk ba Kristu? Oinsá maka faktu ida-ne’e bele ajuda ita atu komprende natureza loloos hosi lian sira ne’ebé maka Paulo ko’alia?tomak no ho ó-nia kbiit tomak”. Ba ideia ida-ne’e kona-ba hadomi Maromak liu buat hotu iha Deuteronômio 6:5, Jezús hatutan, “ ‘ “Ó sei hadomi ó-nia maluk hanesan ó-nia an rasik ” ’ ” (Marcos 12:31; haree mós Lev. 19:18).

Ídolu ida la presiza sai estátua fatuk nian. Ita bele halo ídolu ida hosi buat hotu-hotu. Ídolu saida, se iha, maka ita-boot presiza halai hosi iha ita-boot nia moris rasik?

Kinta * 6 de Agostu

Prezenti husi Profésia

Don profesia nian okupa fatin proeminente iha Paulo nia diskusaun kona-ba don espirituál sira. Interesante, don profesia nian baibain temi antes don koalia lian oioin (1 Kor. 12:10, 28; 1 ​​Kor. 13:8). Bainhira temi uluk don lian oioin nian, ida-ne’e atu subliña de’it ninia importánsia relativa kompara ho don profesia nian (1 Kor. 14:4, 5, 6, 22).

Lee Éfeso 4:11–13 no 1 Korinto 14:3, 4. Saida maka pasajen sira-ne’e hatete kona-ba objetivu hosi don espirituál sira iha jerál no don profesia nian iha partikulár?

____________________________

Don profesia nian maka atu fó edifikasaun, ezortasaun, no konsolasaun (1 Kor. 14:3; kompara ho Apóstolu sira-nia hahalok 15:32). Ida-ne’e sujere katak profesia la’ós kona-ba predisaun futuru maibé kona-ba oinsá atu moris iha prezente. Verbu gregu prophēteuō bele signifika “koʼalia nanis buat ruma” ka “koʼalia buat ruma hodi ema seluk nia naran”. Porezemplu, sentidu dahuluk haree iha Apóstolu sira-nia hahalok 2:29–31 (kompara ho Amós 3:7), iha ne’ebé ideia katak David maka profeta ida esplika hanesan “previzaun”. Sentidu daruak ita haree iha Apóstolu sira-nia hahalok 15:32, iha ne’ebé Judas no Silas identifika nu’udar profeta sira. Sira nia “profesia”, maibé, konsiste iha enkorajamentu no hametin “maun-alin sira ho liafuan barak”.

Husi Éfeso 4:11-13, ita aprende katak don espirituál sira la para iha era apostólika. Sira tenke hela to’o rohan (Apóstulu sira-nia hahalok 2:39). Maibé, se ema ida reklama katak nia profeta, nia tenke hetan avaliasaun bazeia ba Eskritura sira. Ko’alia iha jerál, regra haat tenke satisfás. Primeiru, profesia inkondisionál sira sempre sai loos (Deut. 18:22; Jer. 28:8, 9). Segundu, mensajen ne’e konkorda ho profeta sira uluk nian (Deut. 13:1–3, Isa. 8:20). Terseiru, moris loroloron nian hatudu kompromisu ida ba Kristu (1

João 4:1-3). Dahaat, Jezús hatete katak profeta falsu sira sei koñese liuhosi sira nia fuan sira (Mat. 7:15-20). Ida-ne’e mós loos kona-ba profeta sira ne’ebé loos.

Livru Apokalipse indika katak don profesia nian maka karakterístika distintiva ida hosi igreja restu (Apokalipse 12:17, Apokalipse 19:10). Nu’udar Adventista Loron Hitu nian, ami fiar katak prezente profesia nian fó ba Ellen G. White no reflete iha nia hakerek sira.

Saida maka razaun sira hotu ne’ebé ita iha atu fiar iha Ellen G. White nia don profétiku? Pergunta saida maka sei iha kona-ba nia papél no autoridade?

Sexta * 7 de Agostu

Hanoin liután: Lee Roswell F. Cottrell, “Spiritual Gifts,” pp. 5–16, in Ellen G. White, Spiritual Gifts, vol. 1.

“Husik ema sira sai hodi serbisu, hodi fiar iha Na’i, no Nia sei la’o hamutuk ho sira, hodi kondena no konverte klamar sira. Traballadór ida bele prontu atu ko’alia, ida seluk bele hakerek-na’in prontu, ida seluk bele iha don orasaun nian ne’ebé sinseru, ho laran-manas, ho laran-manas, ida seluk bele iha don atu hananu. Ida seluk bele iha kbiit espesiál atu esplika Maromak nia liafuan ho klaru No ida-idak bele sai kbiit ida ba Maromak tanba Nia bele sai kbiit ida ba Maromak. traballadór. Ba ida Maromak fó liafuan matenek nian, ba ema seluk koñesimentu, ba ema seluk fiar.

“Keta husik ema ida hakribi prezente kiʼik sira. Husik ema hotu bá serbisu. Keta husik ema ida taka liman hodi la fiar tanba hanoin katak nia la bele halo serbisu kmanek ida. Para atu haree ba an rasik. Hateke ba imi-nia Naʼi-Naʼin. Ho laran-maus, laran-moos no domin, halo buat neʼebé imi bele halo.”—Ellen G. White, The Advent Review and Sabbath Herald, 19 Apríl, 1966.

“Ita ida-idak presiza tulun ne’ebé ita bele simu husi hanoin seluk. Maromak sei serbisu iha hanoin seluk duké ita-nian. Don oioin ne’ebé fó ba ema oioin mak atu kahur ba ‘perfeisaun santu sira-nian, ba serbisu ministériu nian, ba edifikasaun Kristu nia isin nian’ (Ef. 4:12).

Lider, no hasoru ita-nia difikuldade sira ho unidade, liman ba liman.”—Ellen G. White, The Upward Look, p. 141

Pergunta ba Diskusaun:

  1. Hanoin uitoan tan kona-ba prezente profesia nian. Tanba saida maka profesia importante liu duké lian sira se ema la interpreta? Se presiza, lee fali 1 Korintu 14 atu nune’e bele halo rezumu ba Paulo nia argumentu sira.
  2. Iha klase, ko’alia kona-ba Ellen G. White nia moris no serbisu no tanbasá ita, nu’udar igreja, fiar katak nia manifesta duni don profesia nian. Bensaun boot saida maka mai hosi prezente ida-ne’e ba igreja? Saida mós maka dezafiu sira atu hatene oinsá di’ak liu atu uza prezente ida-ne’e?
  3. Hanoin kona-ba ema na’in tolu to’o na’in lima ne’ebé hadomi ita-boot ho loloos. Oinsá ita-boot hatene katak sira nia domin ba ita-boot loos? Saida maka ida-ne’e hateten ba ita-boot kona-ba tansá maka Paulo ko’alia barak kona-ba domin iha nia diskusaun kona-ba prezente espirituál sira?
  4. Maski domin importante, tanba saida maka ida-ne’e la’ós kritériu úniku atu julga se ema ida ko’alia lia-loos ka lae no merese atu rona?

Devosaun Dader 2026

Ita Labele
Haluha ISTORIA

“Ita la presiza tauk futuru se ita la haluha dalan ne’ebé Maromak lori ita no Ninia hanorin sira iha ita-nia istória pasadu”

(Ellen G White)

The mission of the Seventh-day Adventist Church is to call all people to become disciples of Jesus Christ, to proclaim the everlasting gospel embraced by the three angels’ messages (Revelation 14:6-12), and to prepare the world for Christ’s soon return.

Quick Links

Download App Hinariu Adventista Tetun

© 2026 Eppy M – AWR